Antikorupcijski stručnjak Zorislav Antun Petrović pozitivnim je ocijenio da Hrvatska drugi put otkad je uključena u indeks percepcije korupcije 1998. ima prolaznu ocjenu – 50, no s druge strane, kaže, obeshrabruje da već preko desetljeća nema značajnijih pomaka i ocjene variraju od 46 do 50.
Prema indeksu percepcije korupcije 2022, istraživanju Transparency Internationala iz Berlina objavljenom u utorak, Hrvatska je na 57. mjestu s 50 bodova, što je rast od tri boda, odnosno šest mjesta u odnosu na 2021. godinu. Najtransparentnije države u prošlog godini su Danska s 90, Finska s 87 te Švedska s 83 boda, a najkorupmiranije Južni Sudan, Sirija i Somalia.
Nakon skoka Hrvatske u prvom desetljeću 21. stoljeća, koji je bio uzrokovan ponajviše procesom pristupanja Europskoj uniji, sad je uslijedio period stagnacije tijekom kojeg je, u najboljem slučaju, jednostavno održavano postojeće stanje, smatra Petrović.
Optimisti bi, kaže, vjerojatno ocijenili da se ipak nešto zbivalo, jer su antikorupcijske norme u međuvremenu postale bitno zahtjevnije, a Hrvatska nije tonula niže na ljestvici, no zemlje članice Europske unije jednostavno moraju bar nominalno pratiti pozitivne trendove.
“Moglo bi se reći da je Hrvatska među najlošijim đacima najzahtjevnije škole, odnosno da ulaže minimum napora da je baš ne izbace, ali kao da nema ozbiljnu ambiciju napredovati”, dodao je.
Indeks percepcije korupcije temelji se na istraživanjima koja prvenstveno ocjenjuju pravni sustav pojedine države, odnosno pravila poslovanja.
Dakle, ne ocjenjuju se skandali već se analiziraju propisi i nastoji utvrditi koliko su, slikovito rečeno, otporni na korupciju. Različiti skandali i dojam koji se stvara na temelju medijske slike nemaju suštinskog utjecaja na ovo istraživanje, zaključio je Petrović.
(Hina)