Ljudi na zapadnom Balkanu često udišu najzagađeniji zrak u svijetu. Svjetska banka radi zajedno sa državama da bi pomogla u borbi sa izazovima nastalim od zagađenja.
Građani Sarajeva, Skoplja, Beograda i mnogih drugih gradova širom zapadnog Balkana često udišu jedan od najzagađenijih zraka u svijetu, naročito tokom zimskih mjeseci, kada zagađujuće materije iz termoelektrana na ugalj, postrojenja za grijanje domaćinstava, vozila, industrije i drugih izvora zatamne sunce, zagađuju životnu sredinu i stvaraju opasne uslove za disanje.
Prepoznajući rastuće izazove, zvaničnici zapadnog Balkana su ambiciozno objavili namjeru da sarađuju na ostvarenju cilja karbonski neutralne Evrope do 2050.godine, kako je istaknuto u zajedničkoj deklaraciji u novembru 2020. godine, a Svjetska banka ostaje posvećena podržavanju tog cilja.
Ta podrška uključuje provođenje projekata namijenjenih suočavanju sa izazovima zagađenja zraka, na osnovu analize sprovedene za potrebe boljeg razumijevanja problema koji može biti temelj dizajna intervencija kako bi se maksimalno povećala njihova učinkovitost za smanjenje emisija, poboljšavajući tako ishode u zdravstvu i smanjujući ekonomske uticaje zagađenja zraka.
Tokom posljednjih petnaest godina, Svjetska banka je uložila više od 250 miliona dolara za poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenje zagađenja zraka i emisija gasova staklene bašte u cijelom regionu – uključujući inicijative za smanjenje ukupne potražnje za grijanjem, zamjenu zastarjelih kotlova za ogrjev na drva i ugalj, kao i povećanje upotrebe efikasnijeg osvjetljenja.
U narednom periodu, Svjetska banka će nastaviti da pomaže državama zapadnog Balkana da njihove ekonomije pređu na zelene tehnologije kroz ulaganje u čiste izvore energije, pomažući u zatvaranju rudnika koji su veliki zagađivači na način koji je ekološki i društveno odgovoran i pomažući u povećanju energetske efikasnosti i smanjenju karbonskog otiska njihovih ekonomija.
Taj rad uključuje novu studiju o održivosti grijanja u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji, koja je koncipirana kako bi pomogla vladama da identifikuju održive alternative za zamjenu visoko zagađujućih sistema, uz istovremenu analizu javnih politika i regulatorne reforme za promociju održivog grijanja i utvrđivanje mehanizama za finansiranje kako bi se pomoglo stambenom sektoru da pređe na održivije opcije.
Iako je izazovna, ova agenda za pročišćavanje i dekarbonizaciju za sektor grijanja u državama ima potencijal da bude jedna od najučinkovitijih i najisplativijih intervencija u ovoj oblasti.
Prelazak ekonomija zapadnog Balkana na zelene tehnologije omogućit će svim građanima ekonomski prosperitet, ali i čist zrak i čistu vodu za piće – trostruka pobjeda za poboljšanje životnog standarda, unapređenje zdravlja i stvaranje održivog rasta ka čistijoj i zdravijoj budućnosti, saopćeno je iz Svjetske banke.
Predsjednik Udruženja za zaštitu i unapređenje okoliša, prirode i zdravlja “Ekotim” iz BiH Rijad Tikveša, kaže da postoje tri osnovne preporuke za kreatore javne politike: Smanjenje emisija, smanjenje emisija, smanjenje emisija.
– Moraju se smanjiti emisije iz ložišta, smanjiti emisije iz transporta i mora se povesti računa o novim energetskim objektima – s tim da ovo posljednje znači postepeno zatvaranje postojećih postrojenja koja proizvode i troše velike količine uglja i izvor su ogromnog zagađenja – ističe Tikveša.
(FENA)