U sklopu projekta “Misli o prirodi!” koji finansira Švedska, a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Eko HUB Sarajevo, odnosno Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” je putem analize “Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje” nastojao ukazati na nužnost adekvatne zaštite ovog izvorišta. Analiza je pripremljenja sa stručnog i pravnog aspekta, s ciljem otvaranja diskusije o pronalaženju efikasnih rješenja radi postojane zaštite izvorišta Sarajevsko polje, piše Aarhus.ba
Zaštita vode i vodnih resursa predstavlja jedan od jasnijih primjera neusaglašenosti decentralizovanog sistema upravljanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. U odnosu na izvorište Sarajevsko polje, pitanje menadžmenta vodnih resursa pored zasebnih općina na lokalnom nivou, Kantona Sarajevo, tiče se i Federacije BiH, a zatim i Republike Srpsku, s obzirom da je dio vodozaštitne zone na teritoriji RS-a.
Inače, problem koji se često javlja uslijed dugotrajnog i neplanskog korištenja podzemnih voda je prekomjerna eksploatacija, odnosno eksploatacija preko prirodno obnovljivih količina. A posljedice mogu biti nesagledive, kako sa aspekta stalnog snižavanja nivoa podzemnih voda tako i u odnosu na degradaciju kvaliteta podzemne vode, te na koncu mogućnosti samog vodosnadbijevanja.
Prema Zakonu o vodama FBiH, Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone prostiru na području Federacija BiH i Republika Srpska, donose sporazumno Vlada FBiH i Vlada RS. Do tog sporazuma svih ovih godina nije došlo. Iz tog razloga Kanton Sarajevo nastoji sam riješiti ovu problematiku predstavljanjem “Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje.”
Članom 44. stav (2) Nacrta privremene Odluke, propisano je da će Vlada Kantona Sarajevo svake treće godine od dana stupanja na snagu Odluke, predložiti Skupštini KS izmjene i dopune Aneksa II Odluke (Program mjera zaštite Izvorišta). Ali ovakvim zakonskim rješenjem, ostavlja se prostor svim licima da iskoriste sužavanje površine vodozaštitne zone. Niti jednom odredbom Nacrta privremene Odluke, za sada, nije utvrđeno kakvu će posljedicu imati ukoliko se budućim Elaboratom i Odlukom utvrde drugačije granice zone sanitarne zaštite. Dalje, smanjivanjem površinskih granica zona sanitarne zaštite, imovinsko-pravne odnosi se riješavaju na način da se daju saglasnosti izgrađenim objektima, a pored toga predviđena je mogućnost daljne izgradnje novih objekata. Ovakav pristup zaštiti izvorišta Sarajvsko polje nije svrsishodan. Iz tog razloga nepohodno je unaprijediti tekst Nacrta Odluke sa jasnim prekluzivnim mjerama.
“Tokom okruglog stola imali smo zanimljivu diskusiju sa različitim stučnjacima iz ove oblasti. Iako su iskazana određena oprečna shvatanja u odnosu na aktuelne odredbe “Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje” također, usglašen je stav da se izvorište Sarajevsko polje mora pod hitno adekvatno zaštititi a što podrazumjeva snažan zakonski i finansijski okvir. Također, kako je i navedeno u obrazloženju u uz Nacrt ove Odluke, potrebno je novelirati Elaborat o zaštiti izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje” s obzirom da je “Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje” baziran na Elaboratu o zaštiti izvorišta vode za piće „Sarajevsko polje” iz 2012. godine te je zastario. A kako je sam Elaborat sačinjen na osnovu Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorište voda za javno vodosnadbijevanje stanovništva, bilo bi logično pristupiti prvo noveliranju ovog Pravilnika, kao i samog Zakona o vodama FBiH”, ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Saopštenje je izrađeno uz podršku projekta “Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj je isključiva odgovornost Aarhus centra u BiH i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
