Prvi iskopni radovi arheološkog nalazišta na brdu Gradac, koje datira iz prahistorije pa sve do 5. stoljeća nove ere, službeno su prezentovani danas u prisustvu brojnih medija i građana te opštine.
Projekt arheloških istraživanja na brdu Gradac koje se nalazi između Ljubunaca i Uzdola započeo je 9. maja 2017. godine a voditeljica iskopnih radova, profesorica Snježana Vasilj, kazala je u izjavi za medije kako je današnjom prezentacijom završena prva faza istraživačkih radova.
– Pozvali su nas stari Rimljani da svjedočimo nečemu što su nam ostavili u naslijeđe. Ovaj objekt je jedno lijepo iznenađenje, a radi se o vodospremi ili cisterni, monumentalnih gabarita. Rimljani su to vjerojatno gradili jer im je ovaj prostor bio jako važan. Za sada još uvijek ne možemo reći o čemu se izravno radilo, no sigurno je nešto što je bilo u kontekstu rimske administracije. Cisterna je impozantna, posebno zbog arhitekture koja karakterizira jer drugačije nisu mogli rješiti svod, nego s ovim lukovima i stupovima. Ono što je zanimljivo i uvijek se postavlja pitanje o ovolikoj masi vode, na ovako velikoj nadmorskoj visini, a mene zadivljuje sami način gradnje cisterne. Zidovi su ožbukani na način koji je Rim imao tada na raspolaganju, a to je živo vapno s riječnim pijeskom a zbog jačine i kompaktnosti te mase, drobili su odnosno mljeli svoju ciglu. Sloj žbuke iznosi 5 cm a ispoliran je posebnim slojem debljine od 1 cm. Cijeli pod je izniveliran, također sa istom žbukom koji se nalazi 5 cm na živoj stijeni, što je ustvari jedan stvarno zanimljiv podhvat za to vrijeme.
Istakla je kako je građevina vrlo posebna, no kako ih je još više iznenadio spomenik koji je uzidan u temelje jednog od stubova.
– Radi se o reljefu boga Silvana, ilirskom božanstvu, koje očito na ovom području kao i na susjednim područjima bio aktualan kroz kroz četvrto, treće, drugo i prvo stoljeće do dolaska Rimljana na ovo područje. Ne znamo kako su ga točno Iliri zvali jer o tomu na žalost nisu pisali, a “Silvan” ga nazivamo po rimskoj interpretaciji. Takvih spomenika ima još, ali evo i mi raspolažemo sada s jednim takvim spomenikom. Ono što je rijetkost jeste to da je bog “Silvan” predstavljen kao mladić s pastirskim štapom u ruci, sviralom, a kao raritet uz njega se nalazi jedna prekrasna ptica. Raritet je iz razloga što uz njega obično je prikazana koza, a često je prikazivam s kozijim nogama, ili sa rogovima na glavi. Na ovom se također nalaze rogovi no nema kozije noge, već prekrasne sandale kroz koje se vide njegovi prsti sa stopala – istaknula je Vasilj.
Načelnik opštine Prozor-Rama Jozo Ivančević kazao je u izjavi za medije kako su prije svega proveli sve procedure, odnosno da su tražili i dobili odobrenje od Zavoda za arheološko istraživanje HNK-a, nakon čega su stupili u kontakt s profesoricom Vasilj.
– Radovi traju već tri tjedna a danas je predstavljena prva faza radova. Mi ćemo svakako nastaviti daljnja istraživanja i radove, a naravno sada je na redu struka da kaže i da svoje mišljenje, nakon čega će se vjerovatno napraviti arheološki studiji ili neki elaborat, te ćemo vidjeti daljnju proceduru. Naravno, sve to zahtijeva i novčana sredstva, a općina Prozor-Rama uključila se u prvoj fazi financiranja ovog projekta, no naravno da ćemo tražiti i od drugih fondova i zavoda da se također uključe jer kako kaže profesorica Vasilj, ovo je jedno veliko otkriće, posebno za jednu malu općinu kao što je Prozor-Rama – kazao je Ivančević.
Poručio je kako uistinu podržavaju ovaj projekt, te da će ga u cjelosti ispratiti i uvrstiti u turističke projekte, kao i druge prethodno realizirane.
(mi2.ba)