Šuma je dom milijardama živih bića, od kojih su neka premalena da bi se vidjela golim okom. Zajedno, ove vrste mikroskopskih veličina doprinose našem planetu više nego što većina nas može zamisliti.
Iako znamo da šume, kao rezervoari ugljika, igraju glavnu ulogu u borbi protiv globalnog zagrijavanja, ono što manje dobro razumijemo jeste kako sićušni organizmi koji žive skriveni u tlu pomažu skladištiti stakleničke gasove koje emitujemo.
Tokom fotosinteze, stabla u šumama apsorbuju ugljični dioksid iz atmosfere; lišće stabala uz pomoć sunčeve svjetlosti pretvara taj ugljični dioksid u kisik i šećer. Kako drvo raste, ugljik postaje dio njegove drvene “biomase”.
Ovo je način na koji se drveće prirodno bori protiv efekta staklenika koji zagrijava planet. Procjenjuje se da je u posljednjih 20 godina samo amazonska prašuma upila 1,7 milijardi metričkih tona ugljičnog dioksida.
Stabla ipak ne funkcionišu izolirano jedni od drugih; ona su isprepletena i rade zajednički sa ogromnom zajednicom gljiva mikro razmjera.
Studija iz 2016. godine koju su vodili istraživači s Imperial Collegea u Londonu otkrila je da jedna posebna sorta – ektomikorizne gljive – omogućuje određenim stablima da apsorbuju CO2 brže (i stoga da rastu brže) od drugih. To je poznato kao “CO2 ferzilizacijski efekat”.
Ove gljive žive u korijenskom sistemu stabla domaćina. U simbiotičkoj vezi, gljive pomažu stablu da apsorbuje više vode, ugljika i drugih hranjivih tvari. Zauzvrat, stablo fotosintezom obezbjeđuje hranu gljivama.
Također je utvrđeno da ektomikorizne gljive usporavaju proces truljenja; u procesu raspadanja razgrađuje se sav uskladišteni ugljik i oslobađa u atmosferu. Dakle, gljive zapravo imaju dvije metode u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Saznanja o kritičnoj ulozi gljiva u poticanju rasta već su primijenjena u poljoprivredi. Zasijavanje tla “prijateljskim gljivama” smatra se obećavajućom tehnologijom za buduću održivu poljoprivredu.
Istraživanje o sadnji jedne posebne sorte – Arbuscular mycorrhizal fungi, ili AMF – u tlo pokazalo je kako ne samo da ova gljiva obogaćuje plodnost tla već i smanjuje razine CO2 u atmosferi.
Korištenje ovih gljiva bi mogla biti održivija alternativa hemijskim gnojivima, koja mogu dospjeti u obližnje izvore vode i zagaditi ih. Prednosti takozvanih “biognojiva”, poput AMF-a, dovele su do toga da globalno tržište biognojiva dosegne vrijednost veću od 2 milijarde USD. Međutim, prelazak sa hemijskih na biološka gnojiva financijski košta. Dodatno, biološka gnojiva su često specifična za usjeve i općenito ne povećavaju prinos usjeva toliko i tako brzo kao hemijska gnojiva.
Ipak, smatra se da su biološka gnojiva mnogo korisnija za tlo i okoliš tako da je vlada Ujedinjenog Kraljevstva razvila shemu pod nazivom Poticaj održive poljoprivrede (SFI). Cilj ovog programa je pružiti financijsku pomoć poljoprivrednicima koji se odluče za održivije prakse koje poboljšavaju prirodna okruženja.
Smanjeno korištenje hemijskih gnojiva na poljoprivrednim zemljištima moglo bi potaknuti rast korisnih gljiva i u šumama.
Naučnici kažu da neke hemikalije ugrožavaju šumske gljive koje se pojavljuju u prirodi. Dr. Colin Averill, viši naučnik na ETH Zurichu u Švicarskoj, kaže da hemijska gnojiva – koja su bogata azotom, fosforom i kalijem – zapravo prekidaju simbiozu između gljiva i korijena biljaka.
Istraživanje je također pokazalo vezu između gubitka gljiva u tlu i smanjenja sadržaja ugljika u šumskom tlu. Dodatno, krčenje šuma, koje uništava gljive zajedno sa stablima domaćinima, remeti cijeli ovaj podzemni ekosistem koji pomaže u bori protiv klimatskih promjena.
Ovaj sistem se ipak može popraviti. Dr. Averill kaže da je presađivanjem tla s bogatih, bioraznolikih “donatorskih” mjesta na mjesta gdje je tlo iscrpljeno moguće obnoviti mreže gljiva.
On tvrdi da su ovi koraci neophodni kako bi se zaštitile mikrobne zajednice.
Nedavno je projekt pod vodstvom Društva za zaštitu podzemnih mreža (Spun) inicirao mapiranje ovih mikroskopskih gljivičnih mreža kako bi razumjeli njihovu ključnu ulogu u zaštiti tla. Projekt je početak onoga što su naučnici nazvali “podzemnim klimatskim pokretom”, čiji je cilj zaštititi ovaj drevni sistem za održavanje života i omogućiti mu da pomogne nama ljudima u borbi protiv klimatskih promjena.
Ove gljive možda jesu malene i skrivene ispod zemlje, ali tvore mrežu koja štiti naš planet. Naučnici koji ih proučavaju kažu da možemo učiniti više da ih zaštitimo, naročito kroz metode održivog uzgoja.
Izvor: BBC News, Zara Hussan (Young Science Writer of the Year Award 2022)
Prevod: AbrašMEDIA