Pristrasnost medija u izvještavanju o predizbornoj kampanji

Preliminarni rezultati monitoringa medija u prve dvije sedmice predizborne kampanja za Opće izbore 2018. pokazali su da mediji, a posebno javni servisi, ne daju dovoljno informacija građanima koje bi im omogućile informisan izbor.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerzitet u Sarajevu i voditeljica istraživanja Lejla Turčilo istakla je, na predstavljanju rezultata danas u Sarajevu, da je zabilježena pristrasnost medija u izvještavanju, a posebno zabrinjava pristrasnost jednog dijela sistema javnog emitovanja – RTRS.

– Primjetno i znatno veće prisustvo u medijima stranaka i kandidata koji već učestvuju u vlasti i gotovo potpuna nevidljivost novih stranaka i pokreta – navela je Turčilo.

Istraživanje je utvrdilo da po broju pojavljivanja u medijima prednjači SDA sa 382 pojavljivanja, a slijede SNSD (272), HDZ (141), PDP (139), SBB (138), SDS (122), SDP (109), DNS (69), Savez za pobjedu (53) i Naša stranka (45).

Kad su u pitanju kandidati Milorad Dodik ima ubjedljivo najveći broj pojavljivanja u medijima – 650, na drugom mjestu je Željka Cvijanović sa 282, a slijede Dragan Čović sa 242, Mladen Ivanić sa 216, Vukota Govedarica sa 145, Željko Komšić sa 121, Šefik Džaferović sa 105, Fahrudin Radončić sa 93, Denis Bećirović sa 87 i Diana Zelenika sa 37.

Najviše slučajeva pristrasnosti medija u izvještavanju o predizbornoj kampanji zabilježeno je na internet portalima, čak 305, dok je u elektronskim medijima bilo 205 a u štampanim 153 slučaja. Kod javnih servisa pristrasnost je najveća na RTRS sa zabilježenih 45 slučajeva, dok je na Radiu RS zabilježeno devet, a na BHT1 sedam slučajeva.

Portali su vodeći i kad je riječ o uskraćivanju prava na odgovor političkim subjektima sa 760 zabilježenih slučajeva, dok ih je u štampi bilo 406 a u elektronskim medijima 317. javni servisi su imali nešto manje takvih situacija a najviše ih je bilo na Radio RTRS-u (56), zatima na BHT1 (35) i na RTRS (26).

Neprikladan govor – huškanje, diskriminacija, prijetnje, aluzije – uočeni su u 11 posto izbornih sadržaja, što predstavlja smanjenje u odnosu na izbore 2014. kad ih je bilo 14,95 posto.

(FENA)