Podaci sa Facebook profila stotina miliona korisnika ove društvene mreže otkriveni su na online forumu u okviru dark weba.
U ovoj sumnjivoj bazi podataka našli su se podaci iz ličnih dokumenata, brojevi telefona i puna imena 267 miliona korisnika mreže, od kojih je većina iz Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Tanjug portal Mail Online..
Iako još nije jasno na koji način su “procurile” ove privatne informacije, stručnjaci nagađaju da je baza podataka sastavljena nezakonitim postupkom pod nazivom “struganje” – automatizirani botovi kopirali su javne informacije sa Facebook profila.
Pristup bazi podataka je od tada uklonjen, međutim ona je bila javna tokom dvije sedmice pre nego što je otkrivena.
Propust je otkrila firma za sigurnost na internetu u partnerstvu sa istražiteljem sigurnost Bobom Diachenkom.
“Diachenko smatra da je, prema dokazima, prikupljanje podataka najvjerovatnije rezultat nelegalne operacije brisanja ili zloupotrebe Facebookove API mreže od strane kriminalaca iz Vijetnama”, naveo je Paul Bischoff iz kompanije Comparitech koja je učestvovala u ovoj akciji.
Ubrzo nakon što su podaci primijećeni, Diachenko je kontaktirao nadležne vlasti, kako bi baze podataka bile uklonjene.
Korisnički podaci
Prema podacima kojima raspolažu istražitelji, baza podataka je prvi put izložena 4. decembra i nije bila zatvorena do 19. decembra.
Dostupno je bilo 267.140.436 privatnih podataka korisnika koji mahom žive u SAD-u, a Diachenko je rekao da izgleda kao da su svi ovi podaci tačni.
Eksperti nisu sigurni kako su informacije dospjele u ruke internet lopova. Prva mogućnost jeste da su hakeri ukrali informacije sa Facebookove mreže pre nego što je ova kompanija prošle godine onemogućila pristup brojevima telefona korisnika.
Diachenko napominje da bi Facebookov interfejs mogao da ima rupu u sigurnosnom sistemu koja bi kriminalcima omogućila pristup privatnim informacijama korisnika i nakon što je pristup tim podacima onemogućen.
Drugi način dolaska do podataka mogao bi da bude ilegalni proces nazvan “struganje”, koji uključuje botove koji “prečešljavaju” i kopiraju informacije.
“Ovako velika baza podataka mogla bi da bude korištena kao za slanje newslettera firmi ili spam, naročito putem SMS poruka”, kaže Bischoff, te savjetuje korisnicima Facebooka da obrate pažnju na sumnjive poruke.
Čak i ako pošiljalac zna vaše ime ili neke osnovne informacije o vama, budite skeptični kada su u pitanju bilo kakve neočekivane poruke, savjetuje Bischoff.
(Agencije)