“Čekali su prekid TV prenosa i onda izglasali Nacrt odluke kojom se smanjuje vodozaštitna zona vode za Sarajevo”, javljaju iz Eko akcije.
Kako su naveli, zastupnici Naroda i pravde, Naše stranke i SDP-a sjednicu Skupštine Kantona su produžili do ranih jutarnjih sati kako bi osigurali da se prekine TV prenos i onda izglasali Nacrt odluke o vodozaštitnoj zoni.
“Nacrtom odluke se neće zaštititi od zagađenja glavno izvorište vode za Sarajevo. Na području koje je sada strogo zaštićeno, ako se nacrt usvoji u sadašnjoj formi, otvara se mogućnost gradnje benzinskih pumpi, raznih industrijskih postrojenja, rudnika, intenzivne stočarske proizvodnje, deponija otpada…”, navode.
Ranije su iz Eko akcije upozoravali kako je neprihvatljiv Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje” o kojem su zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo raspravljali na sjednici 6. marta.
“Prema Nacrtu odluke ukupna površina vodozaštitne zone se smanjuje sa oko 48 000 hektara na svega 16 095 hektara.
Ako se usvoji ovakva odluka – širom se otvaraju vrata uništenju vode koju Sarajevo pije.
Kako se nova Odluka razlikuje od stare?
Ključna razlika je da je preko 250 hektara zemljišta, skoro trećina nekadašnje tzv. uže, prve i druge vodozaštitne zone, gdje je bila strogo zabranjena nova stambena gradnja, prebačeno u četvrtu vodozaštitnu zonu – gdje je gradnja dozvoljena”, stoji u objavi.
Prema Nacrtu odluke, u četvrtoj vodozaštitnoj zoni dozvoljeno je:
– Izgradnja novih urbanih naselja i proširenje postojećih urbanih naselja,
– benzinske pumpe uz prometnice,
– izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada,
– pogoni metalne industrije,
– pogoni industrije papira i celuloze,
– skladištenje i deponovanje šljake i pepela,
– termoelektrane, itd.
“Stambena gradnja nije jedini problem, odlukom se omogućava i gradnja novih benzinskih pumpi tamo gdje je to prije bilo nezamislivo – na području Igmana i Bjelašnice.
Ako neko poželi napraviti deponiju opasnog otpada u slivnom području Željeznice iz koje se vodom snabdijeva dio podzemnog izvorišta vode za piće – i to je ostvarivo. To i mnogo šta drugo.
Smanjenjem vodozaštitne zone će se legalizovati i izgradnja skladišta kerozina i benzinske pumpe kod naselja Dobrinja, koje je izgrađeno u Trećoj vodozaštitnoj zoni, gdje je izgradnja takvih postrojenja trenutno zakonom zabranjena. Legalizovaće se i brojne vile i stambene zgrade nelegalno izgrađene na području vodozaštitne zone.
Ako se usvoji ovakav zaključak, građani neće imati pravo da učestvuju u javnoj raspravi o budućnosti svoje vode, čime se krše i federalni i kantonalni zakoni, kao i odredbe Aarhuške konvencije”, naveli su iz Eko akcije.
Prof.dr. Muriz Spahić ističe kako je sporno što se predloženim rješenjima smanjuje zaštitni prostor Sarajevskog polja sa postojećih preko 68.000 hektara (Sl. novine Sarajevo 2/87) na 16.000 hektara, dok se pojedina područja na Bjelašnici i Igmanu, koja imaju direktnu hidrološku vezu sa izvorima, izuzimaju iz strožih vodozaštitnih zona.
“O Nacrtu privremene odluke o zaštiti izvorišta pitke vode „Sarajevsko polje“ govori se još od 2023. godine, ali stručna rasprava koja je tada tražena nikada nije provedena. Uprkos tome, ponovo se pokreće pitanje njegovog usvajanja.”
Spahić upozorava kako takve odluke nisu naučno obrazložene i mogu imati ozbiljne hidroekološke posljedice.
“Pitka voda Sarajeva ne smije biti žrtva urbanizacijskih i turističkih pritisaka. Svaka izmjena vodozaštitnih zona mora biti zasnovana isključivo na nauci i stručnoj raspravi, jer od tih odluka zavisi zdravlje i sigurnost više od 90% građana Sarajeva.”
(AbrašMEDIA)