Mostarci i Mostarke, kao i stanovnici okolnih naselja okupili su se u ponedjeljak, 10. 6. ispred deponije Uborak kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo zbog odlaganja mulja iz otpadnih voda koji u sebi sadrži ogromne količine teških metala, otrova, kao i drugih kancerogenih materija.
Piše: Robert Jandrić
Građanski bunt izazvalo je saznanje da je u pročistačima otkriven otrov piralen, a da nadležni nisu poduzeli ništa na sanaciji.
Okupljenim demonstrantima ispred Odbora za protest obratio se Omer Hujdur.
“Izložićemo naše zahtijeve ispred odbora koji je organizator ovih protesta. Prvi od naših zahtijeva je promptno zaustavljanje daljnjeg dovoza smeća i kancerogenog mulja sa pročistača. Žurno uraditi relevantna mjerenja i analize stanja okoliša na deponiji, kao i u okolini iste. Javnosti prezentirati rezultate. Žurna ugradnja pročistača za procijedne vode, koji će ostati tu i nakon zatvaranja deponije, obzirom na enormne količine otpada koje se nalaze na deponiji i koje će se nastaviti procijeđivati kroz sljedeće godine.
Ovdje je cilj zaštititi primarno sliv Neretve te potencijalno trovanje stanovništva. Žurna sanacija cjelokupnog područja deponije te zatvaranje i izmještanje iste. Potrebno je izaći sa rokovima pred javnost. Za sada se neće dopustiti istovar otpada bilo kakve vrste. Protesti se nastavljaju dok ne dobijemo konačne rokove i potpise nadležnih organa”, saopštio je Hujdur.
Prisutnima se obratio i Marin Bago iz mreže “Naše društvo”, koja je prva obavijestila javnost o otrovnom mulju u pročistačima.
“Svi znamo šta se dešava ovih dana, znamo što je nađeno u pročistačima, kakvi otrovi. Dovoljno je reći da jedan litar otrova zagadi deset milijardi kubika vode. Mi ne znamo koliko desetina, stotina litara ima tamo na pročistačima.
Pročistači i deponija Uborak imaju isti problem. Mi ne znamo što odavde izlazi u tlo, u zrak, u vodu. Dakle tražimo, i zaista je neophodno da, prije svega, uradimo klasifikaciju otpadnih voda. Što je ono što se nalazi u kanalizaciji grada Mostara i što odavde izlazi u Neretvu? Te su stvari ključne. Kad to budemo znali znaćemo protiv čega se borimo i kakva vrsta sanacije je u pitanju.
Imamo službene podatke od Ministarstva zdravstva o obolijevanju od raka. Svake godine broj oboljenja se poveća za 100%, prošle godine 150%… Tražimo od nadležnih da nam kažu ko će od nas, kojih 2500 ljudi će oboljeti od raka. Tražimo hitnu intervenciju. Ako se problem oduži poljoprivreda će biti na dnu. U čitavom slivu Neretve nitko ništa neće moći uzgajati, prodavati, nećemo moći živjeti našim načinom života. Ugrozićemo gospodarstvo, turizam…
Svi skupa tražimo hitnu intervenciju i klasifikaciju otpada da vidimo što tu sve ima. Mi sumnjamo i na radioaktivne materijale. Želimo da znamo sve, kako bismo mogli znati protiv čega se borimo”, izjavio je Bago.
(AbrašMEDIA)