Tijekom vikenda u Zagrebu su napadnuta dva strana radnika iz Nepala. To je nastavak niza napada na strane radnike posljednjih mjeseci. U takvoj atmosferi Centar za mirovne studije u Zagrebu organizira Tjedan borbe protiv rasizma. „Ne možemo govoriti o rasizmu, a da ne spomenemo romsku manjinu koja se suočava sa stambenom i obrazovnom segregacijom. Tjedan je prilika da tematiziramo pitanje strukturnog rasizma, nejednakosti pristupa pravima za Rome, izbjeglice i posljedično za migrantske radnike“, kaže Lucija Mulalić iz CMS-a.
Piše: Marina Kelava, H-Alter
Dva napada na dostavljače hrane, strane radnike iz Nepala, dogodila su se u ove subotu navečer u Zagrebu. Na Črnomercu je skupina nepoznatih napadača napala dostavljača, otela mu torbu, uzela hranu iz nje i pobjegla. Iste večeri na području Trnja dva nepoznata napadača fizički je napala 25-godišnjeg dostavljača. Nakon udarca tupim predmetom u čelo čovjek je pao na tlo, a napadači su mu ukrali novac. Dostavljač je zadobio lakše ozljede, a materijalna šteta procijenjena je na više desetaka eura, piše Zagreb.info.
U veljači su dva napadača na Peščenici nasrnula na državljanina Indije i otela mu električni bicikl u vrijednosti od više tisuća eura.
U siječnju, također na Trnju, dvojica su napala 29-godišnjeg dostavljača, državljanina Pakistana, ukrali mu hranu, novac i razbili mobitel. Istoga vikenda na Peščenici je „više mladića uporabom tjelesne snage počinilo razbojništvo nad 30-godišnjim državljaninom Indije koji je obavljao poslove dostave te mu otuđili novac“. Šteta je bila nekoliko stotina eura, javljaju mediji.
Početkom siječnja u Dupcu je napadnut radnik iz Nepala kada se vraćao s posla. Napadači su ga zaustavili i tražili cigaretu. Kada im je rekao da nema, nasrnuli su na njega.
Krajem prošle godine dva 20-godišnjaka u dva su slučaja naručili hranu koji su donesli radnici iz Bangladeša i Indije da bi im, kada su im hranu dostavili, prijetili nožem i oteli novac koji su imala sa sobom.
Iz ove poplave vijesti vidljivo je da napadi na strane radnike u Hrvatskoj nisu više izdvojeni slučajevi. Početkom veljače je na to upozorio i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, dodavši da je „napade motivirane rasom ili etničkom pripadnosti potrebno najstrože kazniti“ te da su „strani radnici koji u Hrvatsku dolaze iz udaljenih zemalja posebno ranjiva skupa, a napadi na njih kukavički“.
U takvoj atmosferi Centar za mirovne studije (CMS) u Zagrebu organizira Tjedan borbe protiv rasizma od 18. do 24. ožujka. Tjedan se tradicionalno organizira povodom obilježavanja Međunarodnog dana eliminacije rasne diskriminacije 21. ožujka, točnije dana kada je 1960. godine politika apartheida – politika sustavne rasne diskriminacije u Južnoafričkoj Republici „pokazala svoje krvavo lice svijetu brutalnim policijskim nasiljem nad prosvjednicima u Sharpevilleu koji su prosvjedovali protiv segregacijskih zakona kojima se ograničavalo kretanje crnog stanovništva u zemlji“. No, ove godine je jedan od ciljeva Tjedna i problematizirati temu napada na strane radnike u Hrvatskoj.
„U zadnjih godinu, a možda i više, pojačana je vidljivost slučajeva napada na migrantske radnike. Govorimo o ‘pojačanoj vidljivosti’ jer ne znamo točno koliko napada se dogodi, a da nisu prijavljeni. Ta je tema je povezana s temom porasta broja stranih radnika u Hrvatskoj, nedostatkom politika i strategija vezanih uz migracije, antidiskriminacijskih mjera, pa i područjem radničkih prava. Strani radnici se suočavaju s dodatnim problemima, nedostatkom pravne podrške, nerazumijevanjem jezika“, ističe Lucija Mulalić iz CMS-a.
Posljedice nejednakog institucionalnog postupanja ne vide se samo kroz nasilje na ulicama, već i u nejednakim postupanjima i mogućnostima pristupanja različitim pravima, u rasnom profiliranju na aerodromima, u nasilju na granicama.
„Na papiru ljudi imaju razna prava, ali ta prava često zapnu u praksi. Primjerice, pravilnici su neprilagođeni zakonskim okvirima pa ljudi ne mogu upisivati fakultete, ne mogu se upisati u zdravstveni sustav, susreću se s nizom institucionalnih poteškoća u praksi. Ono što je još vidljivo je rasno profiliranje od strane policije. Na aerodromu tako imamo službenike koji stoje i čekaju da ljudi izađu iz aviona pa zaustavljaju ljude druge boje kože, žene koje nose hidžab i slično. U autobusima koji prometuju unutar zemlje također je vrlo vidljivo rasno profiliranje kada policijske kontrole zaustavljaju vozila i provjeravaju dokumente ljudi koji izgledaju drugačije. Nitko u institucijama to ne vidi kao problematično“, kaže Mulalić.
Još jedan od razloga za održavanje Tjedna je podsjetiti da, iako sve više vidimo izražavanje rasizma, rasizam nije nova pojava u hrvatskom društvu.
„Ne možemo govoriti o rasizmu, a da ne spomenemo romsku manjinu koja se suočava sa stambenom i obrazovnom segregacijom. Kada govorimo o Romima, mi smo odavno duboko nejednako društvo. Tjedan je tako i prilika da tematiziramo pitanje strukturnog rasizma, nejednakosti pristupa pravima za Rome, izbjeglice i posljedično za migrantske radnike“, dodaje Mulalić.
Predstavnici Roma sudjelovat će na panel raspravi „Rasizam na tapetu: vrste, manifestacije i načini borbe“ koja će se održati u četvrtak, 21. ožujka. Uz raspravu, Tjedan donosi niz senzibilizacijskih i kulturnih aktivnosti kao što su radionica afričkog plesa, radionica kuhanja nigerijske hrane, tečaj sviranja djembe bubnja, šetnja Zagrebom iz afričke perspektive pod vodstvom Abdouliea Jobea…
„Kako bismo otvorili prostore za razmjenu iskustava, ali i mapirali načine borbe protiv rasno isključivih i nejednakih društava koja sve većem broju naših sugrađana (p)ostaju realnost te pružili prostore upoznavanja s kulturama i praksama i razmišljanjima svih obilježenih kao rasno Drugih – priključite se našem Tjednu borbe protiv rasizma“, pozivaju iz CMS-a.
Borba je to koja se tiče svih nas, mi smo ti koji moramo mijenjati prakse koje dovode do rasizma.
„Svi trebamo raditi na osvještavanju stereotipa, koliko imamo socijalne distance prema ljudima, koliko naša mišlejnja baziramo na neprovjerenim informacijama, strahu, neznanju. Trebamo se upoznati s čime se drugi ljudi suočavaju, a moramo i govoriti o onima koji taj rasizam perpetuiraju, a to su većinsko stanovništvo i institucije ovog društva“, zaključuje Mulalić.