Cijena zagađivanja porasla je za više od 50 posto ove godine u Evropi, kao posljedica strožijih zakona protiv zagađenja.
Od utorka na tržištu EU-a tona uglja košta više od 50 eura (60 dolara), a porast cijene ovog energenta, direktno utječe na “isplativost” zagađivanja.
Pretpostavka je da će to mnoge kompanije koje koriste ugalj natjerati da pronađu neki drugi isplativiji i ekološki prihvatljiv energent za svoja postrojenja, piše Bloomberg.
Cijene uglja će nastaviti da rastu, mišljenja je Ulf Ek, vodeći investitor u London hedge fondu Northlander Commodity Advisors LLP. Njegove procjene su da će krajem godine tona koštati oko 75 eura.
“Neka granica na koju se investitori referiraju prilikom ulaganja je 50 eura”, naveo je Elk u e-mailu. “Vjerujem da cijena može ići i preko 100 eura, ali očekujem da će ovakav rast cijene otvoriti neke političke diskusije zbog utjecaja na privredu.”
‘Zeleniji’ oporavak
Trgovci na berzi već sad predviđaju cijene oko 60 eura po toni, ili za 20 posto veće od trenutne tržišne vrijednosti.
Prošle godine su cijene ovog, kao i ostalih energenata pale na 15 dolara po toni krajem marta 2020, kao posljedice pandemije i mjera poput zatvaranja.
No, vodeći ljudi u Briselu su odlučili da će oporavak ipak biti “zeleniji” u odnosu na stanje prije pandemije.
Zato nije začudio rast cijene uglja u julu, kada je prvi put u zadnjih deset godina tona bila 30 eura, samo dan prije nego će EU donijeti Zeleni zakon vrijedan 500 milijardi eura.
Prilika za arbitražu
Istovremeno, finansijski igrači nastavili su kupovati dozvole, uvidjevši mogućnost arbitraže između trenutne cijene i viših nivoa potrebnih za postizanje klimatskih planova.
Rast cijena i zabrinutost industrije zbog konkurentnosti predstavljaju dodatnu napetost u političkim raspravama o provedbi Zelenog sporazuma, koji ima za cilj postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i pooštravanje ciljnih vrijednosti smanjenja emisija do 2030.
Neke tehnologije za smanjenje emisija i dalje su preskupe za upotrebu proizvođačima čelika i hemikalija. Međutim, daljnji rast cijeni mogao bi to promijeniti.
EU za svoje klimatske ciljeve planira izdvojiti više milijardi eura, čime će ublažiti sve veću cijenu uglja. Vlade licitiraju i dodjeljuju najmanje 50 posto prihoda za klimatske inicijative što znači da će, kako troškovi rastu, zemlje EU-a donijeti više novca od tih inicijativa.
Čelnici EU-a trebali bi raspravljati o donošenju strožijeg cilja zagađenja za narednu deceniju na vanrednom samitu u Briselu 23. maja.
Evropska komisija trebala bi 14. jula predložiti paket propisa kojim će se donijeti novi cilj smanjenja stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u odnosu na nivo iz 1990. godine. Da bi postala obavezujuća, ova pravila će trebati saglasnost nacionalnih vlada i Evropskog parlamenta.
(Agencije)