Roditelji djece koja osnovne škole u Hercegovačko-neretvanskom kantonu pohađaju po prilagođenom planu i programu sve češće glasno ukazuju na potrebu uvođenja asistenata u nastavu, neophodnih kako bi njihova djeca uspješno izvršavala svoje školske obaveze, a koje službeni akti tog kantona ne prepoznaju. I sami Vladi nude zakonske i stručne prijedloge kako to izvesti.
Pomoćnici u nastavi, čija je zadaća pomagati djeci s teškoćama u razvoju, u osnovne i srednje škole Zapadno-hercegovačkog kantona uvedeni su 2015. godine. Bilo ih je tada 35, a u ovoj školskoj godini broj se povećao na 64 asistenta.
“Što znači da postoji potreba za pomoćnicima, a rezultati djece s teškoćama u odgojno-obrazovnom procesu nam značajno govore o važnosti tih pomoćnika u nastavi”, kaže Viktorija Bošnjak, stručna savjetnica u Ministarstvu obrazovanja ZHK-a.
U susjednom Hercegovačko-neretvanskom kantonu stanje je potpuno drugačije. 120 djece se u osnovnim školama obrazuje po prilagođenom planu i programu, no asistenti su dostupni tek malobrojnima.
“Danas u HNK-u su roditelji prepušteni sami sebi. Najčešće sami odabiru osobu koja će pomoći njihovoj djeci u nastavi, a to znači automatski i da snose teret financiranja asistencije u nastavi”, ocjenjuje Mirjana Laganin, predstavnica udruge roditelja Naša djeca.
Asistencija u nastavi je, uz uklanjanje barijera, osnovna mjera koju tretira Lokalni akcijski plan u oblasti invalidnosti u HNK-a, dokument koji se već dugo i pomno priprema da bi se sistemski, a ne pojedinačno kao dosad, riješili problemi s kojima se osobe s poteškoćama susreću svakodnevno.
“Nažalost, uglavnom se vraća na pitanje novca. Ja osobno mislim, i moje kolege kad smo neke stvari obračunavali, da nije novac presudan kao što se organi vlasti izvlače”, smatra Danijela Kegelj, članica radne grupe za izradu LAPI.
Rješenje se, ako ništa drugo, može prepisati od onih koji asistenciju uspješno provode.
“Uspjeli smo racionalizacijom radnih mjesta u školama u 2015. ostvariti financijske uštede, tako da smo upravo na osnovu tih ušteda u prvoj godini osigurali pomoćnike u nastavi”, dodaje Bošnjak.
Lokalni akcijski plan u oblasti invalidnosti uskoro će se naći pred Vladom HNK-a. Za početak će djeci koja se redovno i bez smetnji žele školovati biti sasvim dovoljno da preporuke iz tog plana budu uvrštene u Zakon o osnovnom obrazovanju HNK-a, koji je također u pripremi.
federalna.ba/Videoprilog Adle Dizdar Hodžić (Dnevnik 1)