Američki predsjednik Joe Biden naredio je plasman 50 miliona barela nafte iz strateških rezervi, s ciljem ublažavanja energetske krize i spuštanja cijene nafte.
Biden je odluku donio u koordinaciji sa ostalim velikim silama, uključujući Kinu, Indiju, Veliku Britaniju, Japan i Južnu Koreju, objavila je Bijela kuća.
Viši zvaničnik američke administracije rekao je novinarima da će plasman nafte na tržište krenuti sredinom decembra, te da je moguća dodatna intervencija kako bi se stabiliziralo tržište, dok američka vlada nastavlja borbu sa pandemijom „koja se dešava jednom u stoljeću“.
Dok cilja na globalno tržište energenata, plasman nafte ima i političke implikacije, jer se američki glasači suočavaju sa sve većom inflacijom i rastućim cijenama uoči Dana zahvalnosti i zimskih praznika.
Cijena nafte je na oko 3,40 dolara po galonu, više nego dvostruko u poređenju sa prošlom godinom, prema Američkoj automobilskoj asocijaciji.
Predstavnici Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) ranije su upozorili da bi ta organizacija, koju čine najveći proizvođači nafte u svijetu, morala prilagoditi svoje planove o povećanju proizvodnje ukoliko SAD bude odlučio posegnuti za svojim rezervama, navodeći da bi taj čin bio neopravdan.
Američke strateške rezerve nafte, koje su pokrenute 1975, strateške su rezerve koje omogućavaju pristup nafti u slučajevima prirodnih katastrofa, problema koji se tiču nacionalne sigurnosti i drugih događaja.
To su posljednje poznate rezerve nafte na svijetu, a pod kontrolom su ministarstva energije.
Smještene su duž obale Texasa i Louisiane, a u njima je oko 605 miliona barela nafte.
Prema planu, 32 milona barela će biti plasirano u narednih nekoliko mjeseci, a bit će vraćeno u godinama koje slijede.
Ostalih 18 miiona će biti u prodaji prema ranijoj dozvoli kongresa.
(Agencije)