Sarajevska Hagada, kao jedan od najvažnijih predmeta iz riznice materijalnog i nematerijalnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, od danas ima i najkvalitetnije faksimilsko izdanje, odnosno repliku praćenu obimnom i vrlo detaljnom naučnom studijom.
Novo izdanje Hagade, dostupno u Zemaljskom muzeju BiH i online shopu Muzeja, tokom dvije godine spremao je stručni tim te muzejske institucije, zajedno s vanjskim saradnicima i u saradnji s kancelarijom UNESCO-a u Sarajevu, a bogatu popratnu studiju o Hagadi potpisuje ugledni historičar umjetnosti s Univerziteta u Jerusalemu Shalom Sabar.
“Nova publikacija Sarajevske Hagade ima univerzalnu poruku o jednakosti i uvažavanju svake kulture i svakog individualca, poruku koja može inspirisati čovječanstvo danas. Također, publikacija ima za cilj da podigne svijest o Hagadi širom svijeta, tako da nas njena nevjerovatna priča, koja potvrđuje značaj kulturne i religijske harmonije za očuvanje mira, nastavlja inspirisati u zaštiti bogate kulturne raznolikosti čovječanstva. UNESCO je ponosan da je doprinio očuvanju ovog rukopisa koji danas služi kao testament, da ohrabri ljude koji su u najmračnijim vremenima činili sve što je u njihovoj moći da sačuvaju Hagadu za buduće generacije”, napisala je u predgovoru studije o Hagadi generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay.
Od 1894. godine kada je Zemaljski muzej otkupio knjigu od sarajevske sefardske porodice Koen, faksimil Hagade prvo je izdanje koje je u potpunosti urađeno u produkciji Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Hagada (hebrejski priča, kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva. Posebnu su važnost ove knjige imale za vrijeme održavanja obredne porodične večere – sedera, kada su svi ukućani i gosti sa knjigom u ruci iz njih čitali ili pratili kazivanja o putu izlaska na slobodu kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču. Predanje čitanja tekstova iz Hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska Hagada po svojim umjetničkim vrijednostima i historijskom značaju zauzima vodeće mjesto.
“Sarajevska Hagada nije veličanstvena zbog svog teksta, već zbog zadivljujućih minijatura i dekoracija na mnogim njenim stranicama. Bogati vizuelni svijet predstavljen na tim slikama širom nam otvara prozor za uvjerenja, ideje, umjetnička gledišta i za svakodnevni i vjerski život jevrejske manjine koja je obitavala u okruženju kršćanskog društva, kao i za njene intrigantne društvene i kulturne odnose s društvom domaćina. Kao takve, ove slike nude se kao primarno sredstvo za istraživanje jednog konkretnog jevrejskog društva, koje istraživači – bilo da su pripadnici tog naroda ili drugih”, već decenijama proučavaju – napisao je Shalom Sabar u studiji o Hagadi.
Popratna studija o Hagadi odmah će biti dostupna na bosanskom i engleskom, a uskoro i na francuskom jeziku, a u narednoj godini planirano je objavljivanje izdanja i na njemačkom, španskom i hebrejskom jeziku, saopćeno je iz Zemaljskog muzeja BiH.
(FENA)