Sateliti ESA-e i NASA-e daju prvu zajedničku sliku topljenja ledenog pokrivača na Grenlandu

Naučnici sa Univerziteta Northumbria dio su međunarodnog istraživačkog tima koji je koristio podatke sa satelita za praćenje promjena u debljini grenlandske ledene ploče.

Globalno zagrijavanje uzrokuje da se ledeni pokrivač brže topi i otiče, što podiže nivo mora i mijenja vremenske prilike širom našeg planeta.

Naučnici su sada izveli prva mjerenja promjene debljine ledene ploče na Grenlandu koristeći CryoSat-2 i ICESat-2 – satelitske misije ESA-e i NASA-e za led.

Oba satelita nose visinomjere kao primarni senzor, ali koriste različite tehnologije za prikupljanje svojih mjerenja.

CryoSat-2 nosi radarski sistem za određivanje visine površine Zemlje, dok ICESat-2 ima laserski sistem za istu vrstu mjerenja.

Iako radarski signali mogu proći kroz oblake, oni također prodiru kroz površinu ledene ploče i zbog toga se se moraju prilagoditi.

Laserski signali se, s druge strane, reflektuju od površine, ali ne mogu djelovati kada su prisutni oblaci.

Zbog toga su ove dvije misije izuzetno komplementarne.

Nova studija naučnika britanskog Centra za polarna promatranja i modeliranje (CPOM), sa sjedištem na Univerzitetu Northumbria, pokazuje da se mjerenja CryoSat-2 i ICESat-2 u vezi promjene nadmorske visine ledene ploče na Grenlandu slažu unutar 3%.

Između 2010. i 2023. grenlandski ledeni pokrivač stanjio se u prosjeku za 1,2 metra. Međutim, stanjivanje preko ruba ledene ploče (zona ablacije) bilo je više od pet puta veće, što u prosjeku iznosi 6,4 metra.

Najekstremnije stanjivanje dogodilo se na izlaznim ledenjacima ledenog pokrivača, od kojih se mnogi ubrzavaju.

Ledeni pokrivač smanjio se za 2347 kubičnih kilometara tijekom 13-godišnjeg razdoblja istraživanja, što je dovoljno da se ispuni afričko jezero Victoria.

Najveće promjene dogodile su se 2012. i 2019. kada su ljetne temperature bile iznimno visoke, a ledeni pokrivač gubio je više od 400 kubičnih kilometara svog volumena svake godine.

Topljenje leda na Grenlandu također utječe na globalnu cirkulaciju okeana i remeti vremenske obrasce. Ove promjene imaju dalekosežne utjecaje na ekosisteme i zajednice širom svijeta.

Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA