Mikroplastika je postala neizbježan dio naše svakodnevnice. Prisutna je u prehrambenim ambalažama, tekstilu, sredstvima za čišćenje i kozmetici.
Jeftina je i praktična. Jednom kada uđe u upotrebu, ostavlja tragove u obliku mikroplastike, koja nastaje abrazijom, stalnim usitnjavanjem i razgradnjom UV zracima. Svake godine, najmanje 8 miliona tona mikroplastike dospijeva u svjetske okeane. U Evropi, 19-31 posto mikroplastike koja dospijeva u mora dolazi u obliku sitnih čestica, poznatih kao primarna mikroplastika. Oko 35 posto ove mikroplastike nastaje pranjem tekstila od sintetičkih vlakana, a 28 posto dolazi od trošenja guma u saobraćaju.
“Kupovina proizvoda sa manje ambalaže, korištenje ekoloških sredstava za čišćenje i izbjegavanje plastike u kući i vrtu su jednostavni načini za smanjenje plastike“, poručuju gradske vlasti Beča.
Sintetički tekstili su glavni uzročnici mikroplastike. Pri nošenju i pranju gube vlakna koja postaju mikroplastika. Prelazak na prirodna vlakna poput pamuka, konoplje, lana i vune smanjuje ovaj problem. Također pomažu i niže brzine centrifuge i sušenje na zraku. Tepisi, deke i jastuci oslobađaju mikročestice u zrak. Korištenje prirodnih vlakana osigurava zrak bez mikroplastike.
„Littering“, ili nesavjesno odbacivanje otpada, zagađuje okoliš i uzrokuje dodatne troškove za čišćenje. Plastika se razgrađuje pod UV zrakama, stvarajući mikroplastiku. Pravilno odlaganje otpada sprječava ovaj proces. Habanje guma tokom vožnje doprinosi stvaranju mikroplastike u tlu. Automobili proizvode 2-3 grama mikroplastike na svakih 100 kilometara. U ovom slučaju redukcija vožnje i kontrola pritiska u gumama mogu ublažiti problem, saopštio je Ured grada Beča u Sarajevu.
(AbrašMEDIA)