U protekloj godini Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine producirao je nekoliko važnih autorskih izložbi – kaže direktorica Muzeja Šejla Šehabović u razgovoru za Fenu rezimirajuću rad te institucije u prošloj godini.
Tako je, kad je riječ o toj instituciji, godina počela izložbom koja prati životni i umjetnički put jednog od najvažnijih glumaca bh. kulture. Izložba “Idi onom što te vuče! Glumačka odiseja Reihana Demirdžića” Amine Abdičević doživjela je i svoje prvo gostovanje na zeničkom festivalu.
– Među važne projekte, koji su nas povezali i s Yad Vashem centrom u Izraelu je izložba Tamare Sarajlić-Slavnić ‘Prošlo i sadašnje – tragovi i ogledala. Kalmi Baruh: pisac, narod, jezik i grad’. Ovaj poduhvat obezbijedio nam je međunarodnu saradnju i mjesec dana programa posvećenog istraživanjima sefardske kulture u Bosni i Hercegovini – kazala je Šahabović.
Također, u prošloj godini Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti objavio je obimnu monografiju “Milica Buljubašić” Maje Baralić Materne.
– Poezija Nasihe Kapidžić Hadžić čija je autorica Tamara Sarajlić-Slavnić a za koju je ilustracije radio Dejan Slavuljica omogućila nam je učešće u festivalu Čitalačka zima, te ispitivanje naših mogućnosti u povećanju pristupa muzejima osobama s invaliditetom – navela je direktorica Muzeja.
Šehabović od uspješno reliziranih aktivnosti izdvaja i autorski projekt Đane Kukić koja je realizirala izložbu “Živjeti pripovijedanje. Život i djelo Ćamila Sijarića. Cio svijet živi u Sandžaku”. Ta obimna i edukativna izložba već je doživjela gostovanja u Srbiji i Crnoj Gori, a sarajevsko otvorenje dogodit će se u ovoj godini.
– U oblasti naših istraživanja historije žena Bosne i Hercegovine producirali smo dva važna projekta: izložbu ‘Bez sebe. Drama svakidašnjeg u govoru bosanskih žena’ za koju autorstvo potpisuje moja malenkost te izložbu ‘Nožem, kao kučku! Život Samokovlijine Hanke’ u autorskom tekstu i kulturalnom kontekstu Ifete Lihić, koja je gostovala na manifestaciji Zija Dizdarević u Fojnici – kaže Šehabović
Ističe da se u toj oblasti nastavlja rad na mapiranju fizičkog prostora grada Sarajeva s temom ženskog naslijeđa te se upravo radi na projektu koji vodi Historijski muzej u saradnji s Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti, a u koji je uključena i Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine.
– Želimo ostaviti trag u fizičkom prostoru grada i pretvoriti ga u prostor učenja o baštini. Upravo ova želja za ‘izlaženjem iz vlastite kože” to jest za širenjem prostora djelovanja muzeja na druge prostore učenja navela nas je da u narednoj godini planiramo sistemsku saradnju sa svim festivalima posvećenim književnosti i pozorištu u našoj zemlji – rekla je Šehabović.
Dodaje da je misija Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti oduvijek bila da bude resursni centar za istraživanja i umjetničku produkciju iz ove dvije oblasti.
– Naša želja je da sistematiziramo dosad stečena znanja i upotrijebimo ih u svrhu stvaranja sistema saradnje koji maksimalno koristi naša iskustva i dosadašnje uspjehe. Jedini naš problem i dalje ostaje naš neriješeni pravni status i nedostatak sigurnog izvora finansiranja – podvukla je Šehabović.
Na konkursu Vijeća ministara BiH i Ministarstva civilnih poslova za grant, ta institucija nije dobila za prošlu godinu sredstva, a obrazloženje je, kaže Šehabović, da nisu numerisane stranice u projektnoj aplikaciji. Inače iz razloga neodgovarajućeg numerisanja bez sredstava iz granta ostala je i Umjetnička galerija BiH.
-Znači, u aplikaciji je sve odlično ali im se ne sviđa što na svim stranicama nije stavljen broj. Mi smo stavili broj na sve što nije ovjereni dokument, jer smo zaista mislili da je glupo rukom dopisivati brojeve na dokumente. Ovoga puta, to je bio razlog da ne dobijemo sredstva. Svake godine uvjeti konkursa su gluplji, svake godine luđa su obrazloženja zašto se sredstva ne odobravaju. Ono što uvijek ostaje isto je činjenica da se gleda sve osim sadržaja projekta i koristi za društvo – smatra direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović.
(FENA)