Arktičke lisice okreću se kanibalizmu dok pokušavaju pronaći hranu u toplijem svijetu.
To je jedno od ponašanja koje do sada nije zabilježeno, prikazuje najnovija serija Sir Davida Attenborougha – Sisari.
Serija se fokusira na to kako se te životinje prilagođavaju svijetu kojeg je brzo promijenio najdominantniji sisar – čovjek.
Također su prikazane vidre kako navigiraju prometnim cestama Singapura i lemuri kako se drže stabala Salvadora persica (engl. toothbrush tree) pokušavajući da se rashlade na sve većim temperaturama.
‘Sisari’ je serija izazovna za gledanje, ali također pokazuje nevjerojatnu domišljatost najuspješnijih životinja na svijetu.
U posljednjoj epizodi serije od šest dijelova Sir David kaže: “Ako donesemo ispravne odluke, možemo zaštititi budućnost ne samo za naše srodnike sisare, već i za sav život na Zemlji.”
U dva desetljeća koja su prošla od zadnje serije, upečatljiv je razmjer ljudske ekspanzije. Od 2000. godine izgubljeno je gotovo 1,9 miliona četvornih kilometara staništa, što je oko osam puta veća površina od površine Ujedinjenog Kraljevstva, a jedan od najvećih uzroka je proizvodnja hrane.
Uništavanje šuma znači da je sve manje izvora hrane za lokalne divlje životinje kao što su svinjorepi makakiji. No uprkos tome, epizoda nam donosi izuzetnu priču o njihovom preživljavanju. Porodica makakija snimljena je kako ulazi u plantaže palminog ulja i hvata štakore koji sada tamo žive.
“Ovi svinjorepi makakiji bili su pretežno vegetarijanci, a postaju mesožderi”, rekla je producentica epizode Lydia Baines za BBC News.
“Životinje se moraju prilagoditi u stvarnom vremenu, u suštini je to evolucija na djelu. Darwin bi bio apsolutno fasciniran”, dodala je.
Ali nisu svi sisari tako uspješni. U jednoj epizodi saznajemo da su rastuće temperature na Arktiku dovele do toga da se more zaledi kasnije tokom godine, a bez morskog leda polarni medvjedi i arktičke lisice ne mogu loviti. Za jednu lisicu čekanje je predugo i posada nagađa da je uginula od gladi – glad tjera ostale lisice da se hrane njenim ostacima.
U drugoj razornoj sceni bebe majmuna urlikavca ostaju siročad jer su im roditelji ubijeni strujom nakon što su električne žice zamijenili za grane drveća.
Osim što je bilo srceparajuće, snimanje ovih životinja doprinijelo je i naučnim otkrićima.
“Dakle, ako razumijemo kako životinje funkcionišu i kako ispunjavaju sve svoje zahtjeve, onda imamo ideju o tome kako bi mogle odgovoriti na svijet koji se mijenja. Tada također možemo poduzeti korake za očuvanje vrsta”, objasnila je dr. Christine Cooper jedna od naučnica.
Izvor: BBC News
Prevod: AbrašMEDIA