Slovenski PEN imenovao Assangea svojim počasnim članom

Slovenski PEN centar, koji je član istoimenog međunarodnog udruženja pisaca, pjesnika i esejista, imenovao je Juliana Assangea, novinara i publicista te osnivača Wikileaksa, svojim počasnim članom, pridruživši se tako međunarodnoj akciji potpore novinaru i aktivistu kojemu prijeti izručenje SAD-u.

Kako se navodi u izjavi slovenskog PEN-a koju prenose mediji, članovi upravnog odbora su Assangea za počasnog člana izabrali jednoglasnom odlukom i u nadi da će i tako dati prilog široj međunarodnoj podršci u njegovom nastojanju da sudskim putem izbori slobodu, prenosi Hina.

“Julian Assange je najhrabriji novinar i publicist zadnje dvije decenije, za što profesionalno plaća izuzetno visoku cijenu. Zatvoriti nekoga samo zato što je objavio istinu u suprotnosti je sa svim demokratskim regulama koje su utemeljene na slobodi govora i novinarstvu kao četvrtoj grani vlasti”, navodi se u izjavi slovenskog PEN-a.

Dodaju da će Assangea o počasnom članstvu obavijestiti pismenim putem koji će poslati u zatvor, gdje se sada nalazi.

Predsjednica slovenskoga PEN centra Tanja Tuma kazala je da su se za Assangea jako zauzeli američki i engleski PEN.

Osuđujući sudski progon Juliana Assangea, osuđujemo progon svakog novinara i publiciste u svijetu, uključujući i slovenske, kad se nađu pod pritiscima utjecajnih koji bi željeli prikriti istinu, navode članovi slovenskog PEN-a.

Uz to, u izjavi dodaju kako se nadaju da će novi medijski zakon o medijskim slobodama, na kojem se radi u Evropskoj komisiji, zaštititi sve pisce, novinare i zviždače od kaznenog progona.

Assangeu je sudski progon uništio život i oduzeo mu osnovna ljudska prava i to samo zato jer je objavio istinu. Demokratija koja tlači istinu svakako nije prava demokratija, navodi slovenski PEN u pismu u kojem brane Assangeov angažman.

Zbog objave američkih tajnih dokumenata vezanih uz rat u Afganistanu i na temelju međunarodne potjernice Assange je krajem 2010. bio uhapšen u Londonu, ali je iz pritvora pušten odlukom višeg suda, nakon čega je sedam godina živio u jednoj vrsti egzila u ekvadorskoj ambasadi, i dalje javno djelujući u očekivanju političkog azila.

Nakon političkih promjena u samom Ekvadoru, gdje je došlo do promjene vlasti, u londonskoj mu je ambasadi te države uskraćeno gostoprimstvo pa je uhapšen, a još mu prijeti visoka zatvorska kazna u SAD-u koji traži njegovo izručenje.

Britanski vrhovni sud je sredinom decembra prošle godine donio odluku po kojoj Assange može biti izručen SAD-u, na što su se njegovi pravni zastupnici žalili zbog njegovog narušenog zdravstvenog i mentalnog stanja.

Sjedinjene Američke Države traže izručenje Assangea zbog objave hiljada klasificiranih dokumenata o djelovanju američke vojske u Iraku i Afganistanu u 2010. i 2011. godini.

(Agencije)