Zamjena samo 20% globalne potrošnje goveđeg mesa sa nekom od alternativa za meso u narednih 30 godina mogla bi prepoloviti krčenje šuma i emisije ugljika povezane s krčenjem, pokazala je studija bazirana na matematičkom modeliranju.
Ovi rezultati objavljeni su u časopisu Nature 4. maja, samo mjesec dana nakon što je Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene upozorio da čovječanstvo nije ni blizu da ograniči globalno zagrijavanje na 1.5 ºC iznad predindustrijskih razina.
Uzgoj govedine je glavni pokretač krčenja šuma u cijelom svijetu, a krave koje se uzgajaju za proizvodnju govedine glavni su izvor metana, stakleničkog gasa koji ima veći efekat od ugljičnog dioksida. Zamjena govedine alternativama za meso mogla bi smanjiti dio ekološkog otiska proizvodnje hrane, ali neće riješiti klimatsku krizu, kaže glavni autor studije Florian Humpenöder sa Potsdam Institute for Climate Impact Research u Njemačkoj.
Prethodna istraživanja su pokazala da zamjena govedine alternativom za mesom zvanom mikoprotein može imati pozitivne efekte na okoliš. Proizveden u čeličnim rezervoarima fermentacijom gljivica koje žive u tlu sa glukozom i drugim nutrijentima kao izvorom hrane, mikoprotein je zamjena za meso koja se prvi put pojavila u Ujedinjenom Kraljevstvu 1980-ih pod brendom Quorn i danas je lako dostupna u mnogim zemljama.
Tim je koristio matematički model koji je uzeo u obzir povećavanje porasta stanovništva, prihoda i potražnje za stokom između 2020. i 2050. Prema uobičajenom scenariju, globalno povećanje potrošnje govedine bi zahtijevalo proširenje pašnjaka za ispašu i obradivih površina za proizvodnju stočne hrane, što bi udvostručilo godišnju stopu krčenja šuma na globalnom nivou. Emisije metana i korištenje poljoprivredne vode također bi se povećale.
Zamjena 20% svjetske potrošnje goveđeg mesa po glavi stanovnika sa mikoproteinom do 2050. smanjila bi emisiju metana za 11% i prepolovila bi godišnje krčenje šuma i povezane emisije, u usporedbi sa uobičajenim scenarijem. Efekti smanjenja krčenja šuma su tako veliki jer se prema ovom scenariju globalna potražnja za govedinom ne povećava, tako da nema potrebe za proširenjem pašnjaka ili usjeva za ishranu stoke, kaže Humpenöder.
Pozitivni efekti na krčenje šuma u konačnici dostižu plato fazu. Zamjena 50% govedine koja se konzumira po osobi sa mikoproteinom rezultirala bi smanjenjem krčenja šuma i emisije ugljika za više od 80%, a zamjena 80% govedine sa mikoproteinom eliminirala bi oko 90% gubitka šuma.
Svi nivoi zamjene potrošnje goveđeg mesa rezultirali bi relativno malim promjenama u korištenju vode u poljoprivredi, saznali su ovi istraživači. To je zato što bi se voda potrebna za uzgoj usjeva za ishranu stoke usmjerila za uzgoj drugih vrsta usjeva, uključujući i one za ljudsku ishranu, kaže Humpenöder.
Globalne procjene poput ove koju je proveo Humpenöderov tim mogle bi pomoći u pronalaženju održivijih načina proizvodnje hrane, kaže Hanna Tuomisto sa University of Helsinki. Tuomisto napominje da proizvodnja mikoproteina može zahtijevati više električne energije nego proizvodnja govedine, tako da bi istraživači trebali razmotriti uticaje proizvodnje dodatne energije na okoliš. Ona također ističe da zamjena govedine mikoproteinom znači da bi se neki nusproizvodi uzgoja goveda, kao što su koža i mlijeko, mogli proizvoditi na alternativne načine koji utiču na okoliš.
„Ova studija je odličan početak“, kaže Gaupp. Buduća istraživanja, dodaje ona, trebala bi se baviti ekološkim efektima zamjene govedine drugim vrstama mesnih alternativa, kao što je meso uzgojeno u laboratoriji ili alternative na biljnoj bazi.
Izvor: Nature
Prevod i adaptacija: AbrašMEDIA