1. Šta je STEAM i kojih su pet glavnih razloga zašto je STEAM važan za edukaciju budućnosti, ali i sadašnjosti?
Pojam STEAM predstavlja skraćenicu od riječi Science (nauka), Technology (tehnologija), Engineering (inžinjering), Art (umjetnost) i Mathematics (matematika). Navedene oblasti pokrivaju veliki broj prirodnih i primjenjenih nauka, čije se izučavanje u okvirima STEAM metoda i tehnika isprepliće i prožima. Ovaj obrazovni sistem potiče iz Sjedinjenih Američkih Država, osmišljen je krajem XX stoljeća i rezultat je ozbiljnog planiranja i istraživanja. Toliko ozbiljnog da su programi imali podršku i od predsjednika države, te su državne strukture promovisale ovaj Program, shvatajući da je od izuzetne važnosti.
STEAM obrazovni program ne prenosi znanja/vještine samo i isključivo iz prirodnih nauka, već se prožima i sa društvenim naukama, i različitim vrstama umjetnosti. Program se primjenjuje kako s ciljem buđenja interesa za znanost, tako i s ciljem podsticanja želje za učenjem i usavršavanjem kad su u pitanju dječiji intelektualni i kreativni potencijali. Zbog toga se preporučuje čak i djeci predškolskog uzrasta. Razmišljanje o prirodi i svemiru u svoj njihovoj ljepoti i kompleksnosti, rezultira pobuđivanjem inspiracije i motivacije, te razvoju asertivnosti, emocionalne i socijalne inteligencije, tolerancije, te spremnosti na timski rad. Primarni cilj je razvijanje inovativnosti i intelektualnog i kreativnog potencijala djece i učenika.
Upoznavajući se sa naučnim i eksperimentalnim metodama, mi učimo da razmišljamo, istražujemo i otkrivamo. Spoznajom činjenice da svi dijelimo isto nebo i planetu, dječija slika svijeta se širi, kulturne granice brišu, a djeca počinju shvaćati – kako sopstvenu veličinu, tako i svoje okruženje i okolinu.
Kroz STEAM pristup imamo priliku da razvijamo kreativnost, kritičko razmišljanje, saradnju i komunikaciju pri rješavanju problema. Pored pismenosti i klasičnih tehničkih znanja, upravo navedene vještine su potrebne za buduća zaposlenja i napredovanje u poslovnom svijetu 21. stoljeća, sa zahtjevnom ekonomijom i tehnologijom koja se stalno razvija.
2. Šta STEAM znači za obrazovni proces, ali i za same škole, učenike i nastavnike? Što su po Vama koraci koji bi se trebali učiniti da se dođe do kvantnog skoka u kvaliteti znanja u obrazovnom sustavu i društvu općenito?
STEAM pristup nastavnom procesu za nastavnike znači ohrabrenje, posebno za motivirane nastavnike koji su dijelom sami uveli neke od STEAM metoda u svoju nastavu. Imajući na umu njihov trud u nastojanjima unapređenja nastavnog procesa kroz inovacije i izlaženje iz okvira tradicionalne/klasične nastave. Vrlo bitan faktor je i samo ministarstvo koje u zadnje vrijeme dopušta više slobode nastavnicima, ohrabruje ih u korištenju dopunskih nastavnih izvora, organizuje seminare u konsultaciji sa nastavnicima, ali i polako popušta taj pritisak na broju ocjena koje je potrebno da svaki učenik zadovolji. Međutim, još uvijek svjedočimo velikom pritisku kroz nametanje prevelikih administrativnih normi, brojnosti učenika po odjeljenjima, financijskoj podršci i slično. Mislim da je u zadnje vrijeme mnogo toga dobro urađeno i da smo na neki način na dobrom putu. Ono što je ključno u svakoj reformi, pa tako i u obrazovanju, je da se ona provede studiozno, dobro prouči, više involvira istaknute nastavnike koje prate svjetske trendove. Ali najvažniji korak kako bi STEAM obrazovni sistem dostigao kakav takav potencijal je određena sloboda u interpretaciji odnosno kreiranju nastavnih planova i programa, smanjenje brojnosti učenika po odjeljenjima, financijska stimulacija nastavnicima, dopuna odnosno nabavka adekvatnih materijala (što je već počelo u nekim školama), ali i revizija, odnosno praćenje nastavnika u njihovom radu nakon što im se osiguraju potrebni uslovi.
Ne treba da zaboravimo ni univerzitete odakle počinje osposobljavanje nastavnog kadra za rad u obrazovnom procesu i na tu temu bi se moglo više razgovarati, ali i djelovati. Izvjesne su šanse da će nastavnici, nakon što ne budu osjećali pritisak sistema, biti odvažniji u svom poslu (iako velika većina to već jeste). Roditelji/društvo, vladajuće strukture će uvidjeti da su vještine koje učenici stiču u školama one koje su potrebne za razvoj cijelokupne zajednice. Bivši učenici, odnosno budući zaposlenici u različitim oblastima će moći više doprinijeti društvu kroz svoj rad za koji će dobiti adekvatna priznanja. Država treba kroz svoje strukture da prepozna nihov potencijal, osigura im radna mjesta, a posljedica toga će biti njihova odluka da se ostvare u svojoj domovini i neće težiti da ju napuste. Navedeno zvuči malo kao bajka, ali ogledalo jednog društva jeste njegov kvalitetan obrazovni sistem. Ja sam sigurna, ukoliko se potrudimo zajedno, uzimajući u obzir sve strukture, da možemo izgraditi sistem koji će najviše odgovarati našem društvu. Ugledajući se na one uspješne, već provjerene recepte za bolje obrazovanje, uz prilagođavanje našim uslovima, možemo se polako penjati na ljestvici uspješnih društava/država.
3. Zašto nam STEAM edukacija djece i mladih treba ostati prioritet i kako ih što bolje pripremiti za usvajanje novih vještina?
Mislim da sam na neki način već odgovorila na to pitanje. Ključ je u svrsishodnosti znanja, da se učenicima jasno predoči zašto izučavaju navedene predmete u školi, kroz primjere iz svakodnevnog života, praktični rad – povezivanje teorije i prakse, timski rad, komunikaciju i kritičko razmišljanje prema određenim problemima. Ohrabrenje i poticanje pri iznošenju mišljenja je ono najvažnije. Kroz projekte u nastavi treba povezivati sve ono što predstavlja STEAM kako bi učenici stekli dugoročna znanja i iskustva koja će im pomoći u usvajanju novih vještina potrebnih za tržište rada u 21. vijeku.
4. Kako zainteresovati mlade u Bosni i Hercegovini za STEAM?
Neformalno obrazovanje je već učinilo mnogo toga po pitanju zainteresovanosti mladih i sama imam više od deset godina iskustva u tom polju. Jedan od načina su svakako projekti građanske nauke (Citizen science) gdje mladi imaju priliku sarađivati sa najvećim svjetskim institucijama i uključiti se u određene naučne projekte. Primjer jednog takvog projekta je i Internacionalna potraga za asteroidima u organizaciji IASC-a (International Astronomical Search Collaboration). Radi se o globalnom astronomskom programu “long-distance” potrage za asteroidima koji podržava NASA. Mladi imaju priliku otkriti nove asteroide, a u ovaj projekat mogu biti uključeni svi koji žele i naravno da prethodno uz mentore, prođu potrebne edukacije. U ovaj projekat su već uključeni i učenici iz mnogih srednjih škola u Bosni i Hercegovini i upravo kroz ovakav i slične projekte oni usvajaju potrebne STEAM vještine.
U formalnom obrazovanju mlade zainteresujemo tako što ćemo im predočiti jasne dokaze o bitnosti STEAM pristupa kroz nastavu u učionici, hrabriti ih u njihovim idejama, poticati njihovu kreatvnost, kako u nastavnim, tako i u vannastavnim aktivnostima. Sve je više i takmičenja kao i manifestacija poput “Europske noći istraživača”, koje mogu biti izvrsna početna inspiracija.
5. Kako izgleda jedan STEAM čas?
Za ovu priliku bi radije opisala nekoliko časova na određenu temu koji su svakako povezani. Mnogo je primjera, ali evo jedan meni posebno drag. Nastavna tema “Pritisak”. Počinjemo sa pritiskom čvrstih tijela tako što postavljamo pitanja da li je lakše hodati po dubokom snijegu na skijama ili u čizmama, ko dublji otisak ostavlja na svježem asfaltu žena na štiklama ili u patikama, da li možemo zakucati ekser u krivo ili ga moramo postaviti vertikalno kako bi to uradili (što i probamo)? Izvodimo čuveni eksperiment sjedenja na ekserima i pokazujemo da je manji pritisak ukoliko je površina veća. Kroz zadatak pokazujemo da neka žena vrši veći pritisak na podlogu kada stoji na štiklama, nego što to čini slon ili tenk. Ukoliko imamo vremena odredimo površinu cipela, masu osobe i izračunamo pritisak kroz dva primjera ili to učenici urade kod kuće.
Razgovaramo o pritisku koji se dešava u usnoj šupljini tj. pritisak koji vrše gornji zubi na donje. Pitamo učenike kako odrediti hidrostatički pritisak, da daju svoje ideje. Nakon toga pitam ih pa šta ćemo sa vodom u morima, jezerima i slično. Matematički, pomoću formule za pritisak čvrstih tijela, dolazimo do formule za hidrostatički pritisak. Povežemo to sa ronjenjem, vodovodnom mrežom… Izvedemo nekoliko jednostavnih eksperimenata, pitam ih za krvni pritisak kako ga određujemo, neko se javlja da za idući čas pripremi više o tome. Razgovaramo o jedinicama za pritisak koje se koriste u tehnici, medicini i slično. Dolazimo do atmosferskog pritiska i problema zujanja u ušima koji mnogi osjete prilikom kretanja ka vrhovima planina. Pričamo i o atmosferskom pritisku na drugim planetama, te im dajem zadatak da razmisle kakav bi to imalo uticaj na nas ukoliko bi se našli na nekoj drugoj planeti sa većim atmosferskim pritiskom. Izvodimo još jednostavnijih eksperimenata, naprimjer sa časom punom vode na koju stavimo papir pa izvrnemo, tako pokazujemo prisustvo atmosferskog pritiska.
Ne zaboravljamo ni aerostatički pritisak kroz primjere automobilskih guma i sl. Najzanimljiviji dio tek dolazi sa Paskalovom zakonom, hidraulikom, Arhimedovim zakonom u uvjetima plivanja. Zatim sumirajući svo znanje koje smo prikupili, izrađujemo mini projekte, poput dizalica, fontana i slično. Neki će slijedeći moje ideje o važnosti pritiska u mašinstvu, istražiti princip rada toplotnih pumpi, ili ukoliko nije bilo zainteresovanih u tom odjeljenju, tu ulogu preuzimam ja. Zamolit ću ih i da sami pokušaju naći neke primjere koje nismo spomenuli, te tako podijeliti znanje sa cijelim odjeljenjem. Neki učenici će istraživati samostalno, a neki u timu. Kroz ovakav pristup prolazimo kroz sve STEAM discipline, a usvojena znanja će biti, ne samo dugoročna nego, i korisna.
U okviru pitanja koje mi je postavljeno, navest ću primjer još jednog STEAM časa. Radi se o novijim tehnologijama i tema je “Laseri”. Kroz ovu nastavnu jedinicu možemo usvojiti mnogo vještina i prikazati čitav spektar STEAM pristupa. Objašnjavamo šta su to laseri, pokazujemo historijski tok, od ideje do realizacije. Ustrajnost Theodora Maimana u njegovom istraživanju i predstavljanju istog široj naučnoj zajednici. Objašnjavamo princip rada lasera, razlikama i prednostima u odnosnu na običnu svjetlost, prikazujemo tehnološka rješenja uređaja. Radimo nekoliko jednostavnih eksperimenata sa laserom ili ih prikažemo na videu. Zatim dolazimo do principa rada lasera uz simulacije koje sam predhodno pripremila. Navodim nekoliko konkretnih primjera upotrebe lasera, učenici bivaju iznenađeni sa nekim primjerima jer nisu do tada razmišljali o tome, a zatim i oni daju svoje primjere. Posebnu pažnju pridajemo upotrebi lasera u stomatologiji i zubnoj tehnici jer oni pohađaju zubotehničku školu. Ukoliko ima zainteresovanih upućujem ih na dodatno istraživanje i mini projekte. Vjerovatno sam u svom pisanju mnoge primjere i izostavila jer inspiracija se upravo događa na času kada vas radoznale oči gledaju, a onda vi dobijate dodatnu energiju da što više znanja prenesete na njih.
6. Jeste li imali uzor koji je uticao na Vašu odluku da se bavite STEAM-om?
Da nekoliko njih, prvi je „mala Ja“ koju je zanimalo sve što se dešava oko nje i koja je stalno pitala kako i zašto i koja je uz pomoć oca napravila mnogo uređaja, te mini projekata kako bi nahranila svoju radoznalost. Radovala sam se školi i toliko me sve zanimalo da sam učila uvijek i stalno. Drugi je moj nastavnik fizike i matematike iz Osnovne škole koji je nevjerovatan bio. Imao je puno energije, toliko posvećenosti kako bi svi shvatili ono što izučavamo. Uzor su mi svakako mnoge kolege diljem planete koji sjajno rade svoj posao, a od kojih sam kroz razne blogove, seminare i susrete naučila mnogo toga.
7. Šta je najsmješnije ili najupečatljivije šta Vam se dogodilo otkako se bavite STEAM-om?
Puno zanimljivih situacija se desilo kroz godine rada obzirom da sam radila predavanja i radionice skoro sa svim generacijama od onih sa 2 do onih od 80 godina. Jednom prilikom pokazujući Saturn kroz teleskop nekoliko prisutnih mi nije vjerovalo (misleći da sam zalijepila sličicu) pa sam morala okrenuti teleskop te ponovo naći kako bi se uvjerili da se stvarno vidi. Nekoliko nezgoda mi se desilo testirajući eksperimente kod kuće, naprimjer mini raketu koja mi je napravila krater na plafonu. Praveći slajm sa manjom djecom začepili smo odvod, ali smo se ludo zabavili tako da mi nije bilo ni najmanje žao. Izvodeći čuveni eksperiment hodanje po jajima nezgodno sam stala pa je nekoliko jaja puklo i dobro mi natopilo čarape. Radeći projekat vezano za hidrauliku ulje mi je uništilo omiljenu majicu itd. Jedan od skorašnjih primjera je kada mi se učenica javila sretna što su joj sa jednog od oficijelnih NASA-inih profila lajkali sliku (učešće u aktivnostima povodom slijetanja rovera Perseverance na Mars) to mi je bio jedan od dokaza da idemo u pravom smjeru. Posebno su upečatljivi trenuci kada mi se roditelji zahvaljuju na uticaju koji sam imala na njihovu djecu kroz STEAM radionice, koja su od stidnih i povučenih postala sigurna u sebe, ponosna na svoje znanje i interesovanje. Također, momenti kada učenici predstavljaju svoje projekte ponosni na sebe kao pravi stručnjaci. Njihova postignuća na raznim manifestacijama i takmičenjima, kada kažu da su svojim roditeljima prenosili saznanja koje su stekli na nastavi, ili kada su nekoliko puta roditelji zamolili da prisustvuju određenim online časovima jer im se činilo zanimljivo ono što radimo. Ovo su samo neki od primjera kojih sam se sjetila u ovom momentu, a bilo ih je još mnogo.
8. Da možete dati neki savjet sebi u mlađem uzrastu, šta biste rekli?
Nemoj da se stidiš pitati, ono što te zanima, nebitno o kome je riječ. Traži uvijek više i ne obraćaj pažnju na komentare poput šta će ti to, nebitno je, dovoljno je znati ovo ili ono, nikada ti neće to trebati i slično. Radoznalost upravlja napretkom. Treba joj se prepustiti.