Povodom Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. marta, u Sarajevu je u organizaciji Aarhus centra u BiH održan okrugli sto na kojem je predstavljena Analiza Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama FBiH.
Podsjećamo, Aarhus centar u BiH je u februaru angažovao stručnjake koji su radili na prijedlozima izmjene Nacrta Zakona o vodama FBiH. Za stručni dio analize bio je zadužen akademik Muriz Spahić, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, a pravni dio analize bio je povjeren Maji Mirković, magistrici prava, čija oblast ekspertize obuhvata međunarodno javno i krivično pravo.
Profesor Spahić nije krio da ga je aktuelni Zakon o vodama FBiH “namučio”.
“Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama F BIH temelji se na Zakonu o vodi čiji je akt donešen veoma davno i on je trebao da pretrpi nekoliko izmjena do sada. To nije učinjeno i sada se Nacrtom Zakona pokušava nešto ispraviti, međutim, nemoguće je ispraviti neispravljeno i to je očiti problem. Zakon o vodama sadrži niz definnicija koje su netačne i ne može se na netačnim definicijama zasnivati nešto što se zove Zakon, to je prva stavka. Druga stavka, Zakon o vodama ne usvaja konvencije o vodama Evropske unije u dovoljno mjeri, a negdje ih čak ni u potpunosti ne usvaja. Dalje, Zakon nije riješio zaštitu voda po slivovima što svjetska nauka traži i tu je trebalo da se uradi velika saradnja sa drugim etitetom, da bi se onda na bazi toga mogla tražiti zaštita voda u cijeloj BiH i da ona bude međusobno usaglašena. Bojim se da na ovakav način razjedinjenosti Zakona o vodama, koje su jedinstvene po slivovima na Bosni I Hercegovini, a podijejene entitetskom linijom, zapravo učvrščuje još više ta entitetska linija, doslovno kao državna linija i to je jedan od veoma značajnih problema….. Koja su rješenja? Započeti izradu novog Zakona koji će tretirati sve primjedbe koje smo između ostalog istakli u našoj analizi i sa pravne i sa stručne strane, da bi se onda na bazi toga uradili podzakonski akti koji će rješavati ovo pitanje. Bosna i Hercegovina po ukupnoj količini vode koja je raspoređena po jednom stanovniku, otprilike 1150 metara kubnih, zadovoljava potrebe i uvrštava nas u evropske zemlje bogate vodom, međutim, danas me je jedna učenica u osnovnoj školi gdje sam držao predavanje na ovu temu pitala hoćemo li doživjeti da nemamo vode u BiH? Nećemo, imaćemo vode u BiH, ali kakve vode. Ako je zagađena onda je nemamo, iako je imamo. To su veliki problemi s kojima se mi danas suočavamo… Na kraju, one vode koje su danas najproduktivnije za vodosnabdijevanje U BiH, uzete su za izradu mini hidroelektrana i uništeno je preko stotinu malih vodotoka koji su nama trebali biti budućnost”, navodi profesor Spahić.
Magistrica prava Maja Mirković slaže se s profesorom da je neophodno donijeti novi Zakon o vodama.
“Veoma je bitno napomenuti da je Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama F BIH usvojen još 2017. godine, te da mnoga rješenja predviđena spomenutim Nacrtom nisu više aktuelna. Također, početkom 2021. godine je na snagu stupio novi Zakon o zaštiti okoliša F BiH, kroz koji je veoma apostrofirana uloga javnosti, kako u kontekstu pristupa informacijama, tako i u donošenju odluka. U tom smislu, upravo se amandmanima i prijedlozima rješenja datim u Analizi Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama F BiH naglašava značaj Aarhuske konvencije, kao i potrebe transpozicije njenih odredaba u domaće zakonodavstvo. Ne smijemo zaboraviti ni Zaključak Vlade F BiH od 26.11.2020. godine, kojim je Vlada F BiH usvojila Informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o Zaključku Predstavničkog doma Parlamenta F BiH, od 29.6.2020. godine, u vezi potpune zabrane izgradnje mHE na teritoriji cijele F BiH i Prijedlogu Deklaracije o zaštiti rijeka u F BiH, čime se otvara prostor za harmonizaciju različitih setova propisa, o čemu se vodilo računa prilikom kreiranja amandmana na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama F BiH.
Najbolje rješenje bi zapravo bila izrada novog Zakona o vodama F BiH, koji bi pratio predložene izmjene i dopune, čime bi se ostvario veći stepen usklađenosti propisa u oblasti zaštite prirode i okoliša u F BiH.”
Okruglom stolu su, između ostalog, prisustvovali i predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji su naglasili da su uvijek otvoreni za saradnju i naravno, da će pružiti pomoć i podršku onoliko koliko je u njihovoj moći i nadležnosti. Podršku uz naglasak da su građanima i aktivistima njihova vrata uvijek otvorena dali su i predstavnici Agencija za vodno područje rijeke Save i Agencija za vodno područje Jadranskog mora koji su obećali da će se o Analizi izjasniti i u pisanoj formi, navodi se u saopćenju Aarhus centra u BiH.
(AbrašMEDIA)