Zbog suzbijanja širenja korona virusa svima je preporučeno da izbjegavamo fizički kontakt, pa su se ljudi širom svijeta postupno naviknuli na jednu od glavnih nuspojava socijalne distance – usamljenost.
Naučnici sada strahuju da prisilna izolacija rađa novu vrstu epidemije, jer se mnoge osobe primorane na samoću sve češće suočavaju s mentalnim zdravstvenim poremećajima.
Na početku pandemije psihijatri su anketirali 5.070 odraslih Australaca, ustanovivši da je više od tri četvrtine ispitanika odgovorilo kako se njihovo mentalno zdravlje pogoršalo od početka izbijanja bolesti, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
Gotovo 80 posto ispitanika izrazilo je umjereni do ekstremni nivo straha od neizvjesne budućnosti, polovica ih je izjavila da se osjeća umjereno do krajnje usamljeno, a polovica je odgovorila da osjeća umjeren do ekstreman strah od finansijskih posljedica pandemije na njihov život.
“Razumljivo je da se u ovakvim nespokojnim vremenima ljudi mogu osjećati uplašeno, zabrinuto, tjeskobno i prezasićeno stalnim izmijenjenim upozorenjima i medijskim izvještajima o širenju pandemije”, piše na internetskoj stranici australske humanitarne organizacije za podršku u kriznim situacijama, koja djeluje pod nazivom Lifeline.
Njeni zaposlenici zainteresiranima daju savjete koji se odnose na mentalno zdravlje i opću dobrobit pojedinca, ukazujući na to da bi svaki čovjek morao aktivno voditi računa o vlastitoj dobrobiti te istodobno biti svjestan u kolikoj mjeri može podnijeti izloženost medijima.
Usamljenost je i prije pojave pandemije bila nevidljivi problem, kažu njemački liječnici.
“U velikim gradovima živi mnogo više ljudi koji nemaju gotovo nikakvih društvenih kontakata nego što biste pomislili”, kaže Stefan Deutschmann, koji vodi dobrotvornu organizaciju Diakonischen Werk iz Hamburga.
U jeku pandemije taj se problem produbio.
U prvoj fazi pandemije, između sredine marta i sredine maja, njegova linija za pomoć u Hamburgu zabilježila je 25 do 30 posto više poziva.
“Mnogi su se ljudi žalili na dubok i težak osjećaj usamljenosti”, rekao je Deutschmann.
Do sličnih su saznanja došli volonteri stotina linija za psihološku pomoć koje djeluju diljem Njemačke.
Oko 40 posto ljudi nazivalo je želeći razgovarati o restrikcijama, o neizvjesnosti i o promjenama koje nam je donijela pandemija, kaže Ulrike Mai, glasnogovornica njemačkih telefonskih linija za psihiološku pomoć građanima.
Pandemija u Njemačkoj možda rezultira “epidemijom usamljenosti”, kaže Horst Opaschowski, futurolog iz Hamburga.
Oko 80 posto ispitanika reklo je da im izostanak kontakta s članovima porodica i s prijateljima pada vrlo teško, pokazalo je istraživanje Instituta Forsa, provedeno po narudžbi njemačke kuće zdravstvenog osiguranja Techniker Krankenkasse.
Granica između usamljenosti, depresije i mentalnih bolesti vrlo je nestalna, objavila je u augustu Njemačka komora psihoterapeuta i psihijatara.
“Uz depresiju i anksiozne poremećaje, akutni i posttraumatski stresni poremećaj, ovisnost o alkoholu i drogama u ovakvim se nestalnim vremenima mogu pojačati i opsesivno-kompulzivni poremećaji i psihoze”, kaže predsjednik komore Dietrich Munz, dodajući da starije osobe spadaju u jednu od najpogođenijih skupina.
Naučnici širom svijeta sada “važu” kolika je opasnost od usamljenosti u doba pandemije i od njenih posljedica te pozivaju sve one koji su primorani ostati kod kuće da pronađu nekoga s kim će razgovarati o svojim brigama i strahovima te da održavaju online veze.
Stručnjaci za mentalno zdravlje iz britanske Nacionalne zdravstvene službe kažu da je vrlo važno “ne fokusirati se previše na svakodnevne vijesti” te da se povremeno treba odmaknuti od društvenih mreža i uživati u stvarima koje doista volite raditi.
Istodobno treba voditi računa o fizičkom zdravlju, jer je usko povezano s mentalnim.
Usamljenost može imati poguban utjecaj na zdravlje nekih ljudi, upozorava Carla Perissinotto, vanredna profesorica na Medicinskom fakultetu Univerziteta California u San Franciscu.
Usamljenost i socijalna izoliranost povezuju se s povećanim rizikom od hroničnih zdravstvenih stanja, poput demencije i kardiovaskularnih bolesti te s većim rizikom od prerane smrti, rekla je doktorica Audiey Kao, urednica časopisa Američkog ljekarskog udruženja, Journal of Ethics.
Pandemija korona virusa zahvatila je svijet u vrijeme kada je Sjedinjenim Američkim Državama više domaćinastava s jednom odraslom osobom nego ikada do sada, kaže Kao te dodaje da usred pandemije mnogi usamljeni ljudi još rjeđe održavaju društvene kontakte.
“Donesenim mjerama o izoliranju bez sumnje ljude štitimo kratkoročno, no dugoročno bi one globalno mogle ostaviti vrlo loše posljedice na mentalno i fizičko zdravlje.”
(Agencije)