Glečeri u svijetu se smanjuju i nestaju brže nego što su naučnici mislili, a nova studija časopisa Science predviđa se da će se čak dvije trećine glečera sasvim otopiti do kraja vijeka ako se otopljavanja klime nastavi kao do sada.
Tehnički, ako čovječanstvo smanji svoj doprinos zagrijavanju planete i ispuni međunarodno postavljene ciljeve, moguće je da nestane manje od polovine glečera, ali je to, smatraju naučnici, malo vjerovatno.
U također malo vjerovatnom, najgorem scenariju, da se klima u svijetu zagrije još nekoliko stepeni, do 2100. godine može da nestane čak 83 posto svih glečera svijeta, navode autori studije.
Tokom rada na studiji ispitani su svi kopneni glečeri na svijetu, kojih na kontinentima ima 215.000, ne računajući one na Grenlandu i Antarktiku.
Zato je ovo sveobuhvatnija studija od svih prethodnih, prenosi Beta, pozivajući se na AP.
Koristeći obrasce o različitim nivoima zagrijavanja, naučnici su koristili kompjuterske simulacije da izračunaju koliko će glečera nestati, koliko leda će se istopiti i koliko bi to doprinijelo porastu nivoa mora.
Svijet je sada na putu porasta temperature od 2,7 stepeni Celzijusa od predindustrijskih vremena, što do 2100. godine znači gubitak 32 posto svjetske mase glečera, ili 48.500 milijardi metričkih tona leda, kao i potpuni nestanak 68 posto glečera.
To bi za 115 milimetara povećalo porast nivoa mora i okeana, koji se već poodiže zbog topljenja ledenog pokrivača i toplije vode, rekao je glavni autor studije David Rounce, glaciolog i profesor inženjerstva na Univerzitetu Carnegie Mellon.
Predviđeni gubitak leda do 2100. godine kreće se od 38.700 milijardi metričkih tona do 64.400 milijardi tona, u zavisnosti od toga koliko se Zemlja zagrijava i koliko se uglja, nafte i plina sagori.
Studija je izračunala da će sav taj led koji se topi svuda dodati od 90 milimetara – u najboljem slučaju, do 166 milimetara – u najgorem slučaju svjetskom nivou mora, što je i do 14 posto više od prethodnih projekcija.
Taj porast nivoa mora od 166 milimetara od topljenja glečera značio bi da bi više od 10 miliona ljudi širom svijeta živjelo na tlu nižem od linije plime.
Povećanje nivoa mora u 20. stoljeću uslijed klimatskih promjena bilo je manje od toga.
Gubitak glečera znači i smanjenje zaliha vode za veliki dio svjetske populacije, veći rizik od poplava i gubitak historijskih ledom prekrivenih mjesta od Aljaske do Alpa, čak i blizu baznog kampa Mount Everesta.
Glečeri su ključni za život ljudi u većem dijelu svijeta, rekla je zamjenica glavnog naučnika Nacionalnog centra za snijeg i led Twila Moon, jer “obezbjeđuju vodu za piće, poljoprivredu, hidrocentrale i drugo, čime podržavaju život milijarda ljudi”.
(Agencije)