Mikorizne gljive podržavaju život na kopnu najmanje 450 miliona godina i formiraju ogromne podzemne mreže svuda oko nas. Formiraju se čak ispod cesta, vrtova i kuća, na svim kontinentima na Zemlji.
Općenito se smatralo da mikorizne gljive mogu skladištiti ugljik, budući da gljive stvaraju simbiotske odnose s gotovo svim kopnenim biljkama. Ugljik koji biljka pretvara u šećere i masti gljive prenose u tlo, ali do sada nije bilo poznato koliko ugljika gljive skladište u tlo.
Međunarodni tim naučnika, uključujući stručnjake pri Školi za bionauke Univerziteta u Sheffieldu, napravio je meta-analizu stotina studija koje su proučavale procese biljaka i tla kako bi razumjeli koliko ugljika pohranjuju gljive na globalnoj razini.
Njihovi rezultati, objavljeni u Current Biology, pokazali su da se otprilike 13,12 gigatona CO2 godišnje prenese iz biljaka u gljive, pretvarajući tlo pod našim nogama u golemi bazen ugljika i najučinkovitiju jedinicu za skladištenje ugljika na svijetu.
Količina pohranjenog ugljika približno je jednaka 36 posto godišnjih globalnih emisija fosilnih goriva – više nego što Kina emitira svake godine.
Istraživači sada pozivaju da se gljive uzmu u obzir u politikama bioraznolikosti i očuvanja, s obzirom na njihovu ključnu ulogu u smanjenju emisije ugljika. Uz trenutnu stopu, UN upozorava da bi 90 posto tla moglo biti degradirano do 2050., što bi moglo biti katastrofalno ne samo za suzbijanje klimatskih promjena i porasta temperatura, već i za produktivnost usjeva i biljaka.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA