Više od polovine 23-godišnjaka u europskoj studiji pokazalo je restriktivno, emocionalno ili nekontrolisano prehrambeno ponašanje, prema novom istraživanju koje je sproveo Institut za psihijatriju, psihologiju i neuroznanost (IoPPN) na King’s College u Londonu. Istraživanje ukazuje da strukturne razlike mozga igraju ulogu u razvoju ovih prehrambenih navika.
Studija, objavljena u časopisu Nature Mental Health, istražila je veze između genetike, strukture mozga i poremećaja ponašanja u prehrani kod mladih ljudi. Istraživači su otkrili da proces ‘sazrijevanja mozga’, pri čemu se volumen i debljina korteksa (vanjskog sloja mozga) smanjuju tijekom adolescencije, utiče hoće li tinejdžeri razviti restriktivno ili emocionalno/nekontrolisano ponašanje u prehrani u mladoj odrasloj dobi.
Restriktivno ponašanje u prehrani, poput dijeta i čišćenja organizma od hrane, uključuje namjerno ograničavanje unosa hrane kako bi se kontrolisala tjelesna težina i oblik tijela. Nasuprot tome, emocionalno ili nekontrolisano ponašanje u prehrani, kao što je prejedanje, karakterizirano je epizodama konzumiranja hrane kao odgovor na negativne emocije ili kompulzivne porive.
Istraživači su analizirali podatke 996 adolescenata u Engleskoj, Irskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Učesnici su dali svoje genetske podatke, ispunili upitnike o svojoj dobrobiti i ponašanju u ishrani, te su prošli MRI skeniranje u 14 i 23 godini. U dobi od 23 godine učesnici su kategorizirani u tri vrste ponašanja u prehrani: oni koji jedu zdravo (42 posto), oni koji jedu restriktivno (33 posto) i emocionalni ili nekontrolisani konzumenti (25 posto).
Studija je pokazala da su tri skupine imale različite obrasce mentalnog zdravlja i ponašanja tijekom vremena.
Mladi ljudi s nezdravim ponašanjem u svojoj prehrani (restriktivnim i emocionalnim/nekontrolisanim) imali su više unutarnjih problema (na primjer, anksioznost ili depresija) u dobi od 23 godine i više eksternaliziranih problema (na primjer, hiperaktivnost, nepažnja ili problemi s ponašanjem) u dobi od 14 godina, u poređenju sa učesnicima koji su zdravo jeli. Problemi s internalizacijom značajno su se povećali u dobi između 14 i 23 godine među osobama koje nezdravo jedu. Iako su se problemi eksternalizacije smanjivali s dobi u svim skupinama, sveukupno bili su veći među onima s emocionalnom ili nekontrolisanom prehranom.
Nezdravo ponašanje u prehrani bilo je povezano s pretilošću i povećanim genetskim rizikom za visok BMI.
Istraživači su analizirali podatke magnetske rezonance (MRI) u dobi od 14 i 23 godine kako bi istražili sazrijevanje mozga tijekom vremena i koliko su se volumen i debljina korteksa smanjili. Rezultati su pokazali da je sazrijevanje mozga bilo odgođeno i manje izraženo kod onih koji su se hranili nezdravo. Sazrijevanje mozga bilo je povezano s problemima s mentalnim zdravljem u dobi od 14 godina i s razvojem nezdravog ponašanja u prehrani u dobi od 23 godine, a ta veza nije bila povezana s BMI. Smanjeno sazrijevanje mozga također je dijelom objasnilo kako genetski rizik za visok BMI utječe na nezdravo ponašanje u prehrani u dobi od 23 godine.
U zaključku studija navodi da smanjeno sazrijevanje malog mozga, područja mozga koje kontroliše apetit, objašnja dijelom vezu između genetskog rizika za visok BMI i restriktivnog ponašanja u prehrani u dobi od 23 godine.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA