Naučnici sa Univerziteta u Nottinghamu, u saradnji sa šangajskim univerzitetom Jiao Tongsu, otkrili su kako biljke prilagođavaju svoje korijenske sisteme u uvjetima suše i strmije rastu u tlo kako bi imale pristup dubljim rezervama vode.
U novoj studiji identificirali su kako apscizinska kiselina (ABA, engl. abscisic acid), biljni hormon poznat po svojoj ulozi u odgovoru na sušu, utječe na kutove rasta korijena u usjevima žitarica kao što su riža i kukuruz. Rezultati su objavljeni u časopisu Current Biology.
Studija naglašava kako ABA i auksin, još jedan ključni hormon, funkcionišu zajedno u oblikovanju kuta rasta korijena, pružajući potencijalnu strategiju za razvoj usjeva otpornih na sušu s poboljšanom arhitekturom korijenskog sistema.
Suša predstavlja veliku prijetnju globalnoj sigurnosti hrane, a povećanje sposobnosti usjeva da izdrže nedostatak vode je ključno.
Suša, glavni abiotski stresor, prouzročila je znatne gubitke u proizvodnji usjeva u iznosu od približno 30 milijardi USD tijekom prošlog desetljeća. Uz projiciranu populaciju od 10 milijardi do 2050. i ozbiljno smanjenje slatke vode, razvoj usjeva otpornih na sušu od velike je važnosti.
Biljke koriste svoje korijenske sisteme, primarne organe za interakciju s tlom, da aktivno traže vodu. U sušnim uvjetima voda često nestaje u površinskom sloju tla i ostaje dostupna samo u dubljim slojevima tla. Abscizinska kiselina (ABA) pomaže biljkama da se prilagode ovim izazovnim uslovima.
Sada su istraživači otkrili novi mehanizam u kojem ABA potiče proizvodnju auksina, koji pojačava gravitropizam korijena kako bi korijenje raslo pod strmijim kutovima kao odgovor na sušu. Eksperimenti su pokazali da biljke s genetskim mutacijama koje blokiraju proizvodnju ABA imaju plići kut korijena i slabiju reakciju savijanja korijena na gravitaciju u poređenju s normalnim biljkama. Ovi nedostaci bili su povezani s nižim razinama auksina u njihovim korijenima.
Dodavanjem auksina izvana istraživači su obnovili normalan rast korijena u mutiranim biljkama, pokazujući da je auksin ključan za ovaj proces.
Nalazi su bili dosljedni i za rižu i za kukuruz, što sugerira da bi se ovaj mehanizam mogao primijeniti i na druge usjeve žitarica.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA