U subotu, 28. 10. s početkom u 18 sati, u OKC Abrašević će se održati manifestacija Noć hrvatskog filma. Zanimljivost ove revije je u tome što ne pokazuje samo recentna ostvarenja već, prema temi i formi, povezuje djela različitih generacija autora. Na ovaj način omogućuje se kontinuiran uvid u hrvatsko filmsko stvaralaštvo. Revija se održava u više gradova pri čemu se, u svakom od njih, repertoar dopunjuje novim naslovima. Tako zamišljena, revija pruža jedinstvenu mogućnost upoznavanja s filmskom tradicijom i suvremenom produkcijom.
Autor: Ronald Panza, AbrašMEDIA
Na reviji se kombiniraju poznati dugometražni naslovi s kratkometražnim i dokumentarnim ostvarenjima. Brojni autori, uglavnom poznati po svojim dugometražnim filmovima, nalaze se u svjetskom rangu i sa svojim kratkim i dokumentarnim ostvarenjima, na što šira publika nije navikla, pa je ovo odlična prilika da se to ispravi. Među tim filmovima posebno se izdvajaju oni Branka Majera, Kreše Golika, Zvonimira Berkovića, Ante Babaje, Vatroslava Mimice, Krste Papića, Dušana Vukotića i Bogdana Žižića. Teme ovih filmova manje su spektakularne nego one u njihovim igranim ostvarenjima, ali autori su svoje veliko znanje jasno i intimno pokazali upravo u njima – od priča o obnovi i modernizaciji grada, poplavama do teških životnih uvjeta ljudi na periferiji i neizvjesnoj egzistenciji radnika.
U širim okvirima posebno je važno istaći ono što ćemo imati na repertoaru u Mostaru, a to su čak dva filma oskarovca Dušana Vukotića te dokumentarni i kratki filmovi Ante Babaje, Zvonimira Berkovića i Kreše Golika.
Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika, koji je zauvijek obilježio karijere Relje Bašića i Mije Oremović, filmski je klasik kojemu doista ne treba posebno predstavljanje. Važno je istaknuti da je ovaj duhoviti komediografski zaplet i nostalgično sjećanje na stari Zagreb dobio i svoju kazališnu verziju.
Ljubav Ante Babaje kratki je film o nezgodama koje izaziva Amor koji se, lutajući gradom, prilično izgubi.
Koreografija za kameru i plesače eksperimentalni je kratki plesni film Kreše Golika na koreografiju velike plesne pedagoginje Vere Maletić i muziku Ive Maleca – ovaj je film zamišljen kao hommage pionirki eksperimentalnog filma Mayi Deren.
Na kraju ostaju najave za filmove koji su osvojili velike nagrade. To su prije svega animirani Surogat Dušana Vukotića, prvi neamerički film koji je osvojio nagradu Oskar za animirani film i koji je proslavio Zagrebačku školu animiranog filma.
Kratki igrani film Zvonimira Berkovića Moj stan iz 1962. godine označio je početak karijere ovog možda i najvažnijeg moderniste u hrvatskom filmu. Već na samom početku karijere autor je za ovaj film osvojio nagradu žirija za najbolji kratki film u Cannesu.
Uz ove filmove na programu vrijedi izdvojiti i film za djecu Duh u Močvari Branka Ištvančića te animirani film novijeg datuma – Tajni laboratorij Nikole Tesle Brune Razuma.