Otprilike tri tjedna do mjesec dana nakon što je većina europskih vlada proglasila više-manje stroge karantenske mjere – te nakon što je broj preminulih od koronavirusa na kontinentu premašio osamdeset tisuća – u brojnim europskim metropolama najavljuje se postepeno ukidanje tih mjera. Neke su zemlje određeno labavljenje već započele: među njima su Španjolska i Italija – dvije članice Europske unije najteže pogođene pandemijom, u kojima je zajedno uzevši umrla gotovo polovina svih Europljana – te Danska, Austrija i Slovenija. Poduzimanje sličnih koraka u narednih nekoliko dana najavile su Češka i Norveška. Njemačka kancelarka Angela Merkel ove je srijede na tu temu održala sastanak s premijerima 16 saveznih pokrajina; po prvim izvještajima, Berlin se odlučio za nastavak ograničenja do 3. svibnja, ali uz ipak određene relaksacije. Postepeno otpuštanje mjera nakon 10. svibnja najavila je i Grčka. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je produženje striktnih karantenskih mjera sve do 11. svibnja: u Francuskoj je, inače, od pandemije umrlo preko 16 tisuća ljudi.
Piše Jerko Bakotin, Portalnovosti.com
Svrha djelomičnog ukidanja karantenâ prije svega je pokrenuti ekonomiju. Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda, pandemija koronavirusa srušit će globalni gospodarski rast u 2020. na minus tri posto; za usporedbu, tijekom financijske krize iz 2009. to je bilo minus 0,1 posto – ili trideset puta manje. Tada, naime, nisu padale ekonomije zemalja u razvoju, nego samo razvijene zemlje. Sada su pogođene obje grupe država, no drastičnije će biti pogođene bogatije: po zadnjim procjenama, Francuska će ove godine ubilježiti smanjenje BDP-a od osam posto, dok bi za čitavu eurozonu šteta po prognozi trebala biti otprilike dvostruko veća nego li za prethodne financijske krize. U Sjedinjenim Državama prošlih je tjedana bez posla ostalo između 17 i 20 milijuna građana, što znači da je najbogatija zemlja svijeta izgubila više od 10 posto zaposlenih. Po MMF-u, pandemija će baciti svijet u najveću recesiju još od velike depresije iz 1929. Drugim riječima, upravo proživljavamo najgoru gospodarsku katastrofu unatrag jednog stoljeća. Međutim, donošenje odluka o ukidanju mjera nije nimalo jednostavno, a niz faktora još uvijek je nedovoljno poznat: hoće li se i u kom opsegu pandemija povlačiti s dolaskom ljeta, jesu li pacijenti koji su virus preboljeli imuni, koliko će s popuštanjem mjera biti moguće rast novooboljelih držati u okvirima koje zdravstveni sustavi mogu podnijeti? Pogrešni koraci mogli bi izazvati drugi val zaraze te prisiliti na ponovno zaustavljanje privrede i javnog života, što bi izazvalo gore štete negoli da se u popuštanje krenulo opreznije. S druge strane, s obzirom na teške privredne posljedice karantenâ, raste pritisak na vlasti da barem djelomično smanje ograničenja. Vlastodršci su, pojednostavljeno rečeno, prisiljeni kalkulirati pred neugodnom dilemom: spašavati živote ili spašavati poslove i ekonomske egzistencije? Europska komisija pod predsjedanjem Ursule von der Leyen u srijedu je objavila tri kriterija za labavljenje mjera. Prvi je epidemiološki, odnosno da se kroz duži period – recimo sedam dana – bilježi stagnacija ili pad broja novooboljelih, odnosno da dolazi do ‘poravnavanja krivulje’ na grafikonu. Drugi kriterij odnosi se na pojačavanje kapaciteta zdravstvenog sustava, a treći na sposobnost praćenja zaraze, što uključuje i masovno testiranje, zahvaljujući čemu se zaražene osobe mogu brže izolirati.
Kako će, dakle, izgledati ta druga faza, normalizirana stvarnost života s koronom? Ukratko: s brojnim ograničenjima i – vjerojatno pod maskama. Premda u Danskoj broj novooboljelih još uvijek oscilira između otprilike 150 i 200 dnevno, brojke su manje nego početkom travnja, kada je cifra išla i do 390. Vlada u Kopenhagenu otvorila je škole, vrtiće i jaslice, dok restorani, kafići, kazališta i trgovački centri ostaju zatvoreni do 10. svibnja. Austrija je broj novooboljelih uspjela bitno srušiti te je od ovog utorka dopušten rad i svim ‘neesencijalnim’ trgovinama površine do 400 metara kvadratnih. Od 1. svibnja radit će trgovački centri i frizeri, restorani i hoteli morat će pričekati do polovice svibnja, a javnih događaja neće biti do lipnja. U Češkoj broj novooboljelih pada već tjedan dana i sada ih je pedesetak dnevno, dok ukupno bilježi oko 6150 bolesnih i 160 preminulih. Od 20. travnja moći radit će tržnice i obrti, manje trgovine od 27. travnja, a velike od 11. svibnja. Restorani i kafići moći će posluživati goste na vanjskim terasama počevši s 25. svibnjem, a istog dana dozvolu za rad dobit će frizerski i kozmetički saloni te muzeji i galerije. Trgovački centri, restorani, hoteli i kazališta moći će biti otvoreni 8. lipnja. Rad manjim trgovinama, obrtima i tvrtkama od ovog tjedna dopušten je i u Sloveniji. Španjolska i Italija su, otprilike, prepolovile dnevni broj novih slučajeva u odnosu na vrhunac, kada je to iznosilo osam, odnosno šest tisuća dnevno. Stotine tisuća španjolskih radnika u građevini i industriji vratilo se na posao. U Italiji su – osim u Lombardiji – ponovno otvorene knjižare i određene druge trgovine, a pokrenute su i neke privredne grane, poput šumarstva. U Njemačkoj će – prema dokumentu koji je procurio iz vlade – odskora moći raditi sve trgovine manje od 400 metara kvadratnih, uz ograničenja broja osoba u trgovinama; one veće i frizerski saloni pričekat će do 4. svibnja. Restorani i barovi i dalje su zatvoreni. Razmatra se proširenje zbrinjavanja djece u vrtićima, kako bi se što većem broju roditelja omogućio povratak radu. U trenutku pisanja ovog teksta definitivne potvrde ovih mjera Berlina, međutim, još uvijek nema. Građanima se, svakako, i dalje preporuča da otkažu sva putovanja.
U Njemačkoj je grupa stručnjaka nacionalne Njemačke prirodoslovne akademije znanosti Leopoldina izradila dokument s prijedlogom mjera koje bi trebale dovesti do ‘postupnog povratka u normalnost’. Navedeno je obavezno održavanje razmaka među građanima od minimalno dva metra, a tamo gdje to nije moguće, trebale bi se nositi maske. ‘Masku bi sa sobom trebala nositi svaka osoba’, kaže za tjednik Spiegel ravnatelj Akademije Gerald Haug. Zaštitne maske po svemu sudeći postat će europska svakodnevica, a lako moguće i zakonska norma: do sada su Češka i Slovačka bile jedine europske zemlje koje su uvele obavezu njihovog nošenja u javnosti, da bi od ovog četvrtka isto propisale Poljska i Austrija. Što se pojedinih sfera javnog života tiče, Leopoldina preporuča otvaranje škola ‘što je prije moguće’, naročito osnovnih, s obzirom na to da prilikom nastave ‘na daljinu’ kod najmlađih učenika pojačano dolaze do izražaja društvene nejednakosti. Preporuka je da u razredima bude maksimalno 15 učenika i da nose maske. Vrtići bi trebali biti zatvoreni sve do ljeta, osim za djecu radnika u ključnim sektorima. Mala djeca, naime, ne mogu nositi maske te postoji rizik od prenošenja virusa članovima obitelji u poznijoj dobi. Svi koji mogu raditi od kuće, trebali bi do daljnjeg to nastaviti. Akademijini znanstvenici smatraju da se mogu dopustiti putovanja, no uz nužne razmake u autobusima, avionima i vlakovima, što znači da bi prijevoznici trebali uvijek određeni broj sjedala ostaviti slobodnim. Rekreacijski sadržaji će pričekati: no izvjesno je da će održavanje koncerata i sportskih utakmica biti dopušteno bitno kasnije od kazališnih predstava i kinoprojekcija.
Ključno pitanje je sljedeće: što ako se pokaže da brojke novozaraženih nisu stabilne te da će ih relaksacija ponovno bitno povećati? Znanstvenici Leopoldine podupiru korištenje aplikacija na pametnim telefonima kako bi se pratio broj zaraze, po uzoru na Južnu Koreju gdje je suzbijanje bolesti bilo vrlo uspješno. Zbog dvojbenosti takvih metoda u zapadnim zemljama, upotreba aplikacija morala bi biti dobrovoljna, a svi podaci izbrisani nakon četiri tjedna. U kontekstu savladavanje pandemije pažnju javnosti privuklo je mjesto Heinsberg u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Gradić od oko 12 tisuća ljudi jedno je od žarišta infekcije u Njemačkoj. Virolozi pod vodstvom Hendricka Streecka iz Sveučilišne klinike u Bonnu testirali su tisuću stanovnika Heinsberga iz 400 kućanstava na postojanje antitijela za Covid-19. Prvi nepotpuni rezultati pokazuju da su antitijela pronađena kod petnaest posto građana, što znači da je Heinsberg napravio solidan korak na putu prema takozvanom imunitetu krda, koji ipak podrazumijeva da bolest preboli 60-70 posto njih. Povoljna je vijest i da ukupna smrtnost u Heinsbergu iznosi svega 0,37 posto zaraženih. Međutim, njemački ekspert za SARS Christian Drosten istraživanje je kritizirao argumentom da primjenjivani testovi ne razlikuju antitijela za Covid-19 od onih za ostale koronaviruse, od kojih svake sezone oboli značajan broj ljudi. Više drugih eksperata iznijelo je sumnje u to da je već petnaest posto građana Heinsberga imuno na aktualni virus; čak i kad bi tako bilo, upitno je da li su ti podaci primjenjivi na veće gradove i čitavu zemlju. Raniji predsjednik Njemačkog imunološkog društva Gerd Fätkenheuer upozorava u razgovoru za Süddeutsche Zeitung da bi se za postizanje ‘imuniteta krda’ u Njemačkoj moralo zaraziti 50 milijuna ljudi – što znači da bi od bolesti preminulo i približno sto tisuća mlađih od 60 godina. Fätkenheuer tvrdi da je cijela ideja kontrolirane zaraze kojom bi stanovništvo steklo grupni imunitet ‘opasna iluzija’, argumentirajući da je u praksi nemoguće striktno izolirati i zaštititi starije ljude od mlađih, recimo onih koji se o starijima brinu. Virolog se također zalaže za upotrebu digitalnih aplikacija, pozivajući se na studiju objavljenu u uglednom znanstvenom časopisu Science: ‘Aplikacijom za praćenje kontakata, koja stvara memorijsku bazu kontakata te automatski informira o pozitivnim slučajevima, može se postići kontrola epidemije ako je upotrebljava dovoljna količina ljudi. Fokusirajući se samo na one koji su u riziku od oboljenja, epidemija se može obuzdati i bez masovnih karantena, štetnih za društvo’, stoji u sažetku studije čiji su autori devetero stručnjaka iz raznih zemalja.
Međutim, nemoguće je dati precizan odgovor na pitanje kada će se život u potpunosti normalizirati. ‘Ili dok se ne bude raspoloživ lijek – još bolje cjepivo, ili dok se svi ne zaraze. Što duže to budemo mogli razvući, manje će ljudi umrijeti dok se ne izumi cjepivo’, zaključuje njemački virolog. Njegova se prognoza poklapa s rezultatima druge studije iz Sciencea, objavljene ove srijede. Računalna simulacija koju je izradila grupa znanstvenika sa Sveučilišta Harvard pokazuje da će po ukidanju mjera socijalnog distanciranja zasigurno doći do ponovnog izbijanja pandemije. ‘Predviđanje da će pandemija završiti ovo ljeto nije u skladu s onim što zasad znamo’, kaže jedan od autora Marc Lipsitch. Znanstvenici s Harvarda upozoravaju da bi mjere socijalnog distanciranja mogle biti potrebne sve do 2022.
Što se Hrvatske tiče, restriktivne mjere uvedene 19. ožujka – kojima je zabranjeno mnogo toga, od rada kafića do služenja misa – ističu 18. travnja. No iz stavova neslužbenih izvora iz Vlade, objavljenih u medijima, te iz izjava domaćih medicinskih autoriteta dalo bi se zaključiti da se razmišlja o njihovom produženju. Premijer Andrej Plenković jest izjavio da ‘restriktivne mjere ne mogu trajati vječno’ te da se radi na scenariju koji bi određenim privrednim sektorima omogućio rad. Istovremeno je, međutim, pozvao na oprez. ‘Ne želimo upasti u zamku da se nešto naglo olabavi, pa da nakon toga imamo nova žarišta zaraze’, rekao je Plenković.
Oprez ima smisla: Hrvatska je mnogo toga uradila dobro što se tiče obuzdavanja zaraze te bi bilo nepametno prokockati dosadašnje uspjehe. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Fran Mihaljević’ Alemka Markotić zadnjih su dana izjavljivali kako se o relaksaciji mjera – primjerice o povratku javnog prijevoza – aktivno razmišlja, ali da je za to još uvijek prerano. Oboje kao uvjet postupnog ukidanja mjera navode kontinuirani pad broja novozaraženih u trajanju od pet do sedam dana.
‘I Njemačka nakon četiri dana pada ima ponovno rast umrlih i oboljelih. Prerano je slaviti zato što par dana imaš bolje brojke’, rekla je Markotić za televiziju N1. I dok viđeniji ekonomisti u katastrofičnom raspoloženju zahtijevaju da se što prije pokrene ekonomija, iz dosad navedenog čini se razumnim pretpostaviti da će Plenković pričekati još neko kraće vrijeme. To bi mu, između ostalog, omogućilo i da odluku donese na temelju razvoja događaja u zemljama koje su već djelomično ukinule karantenu. Nakon toga ga čeka ozbiljan posao spašavanje nacionalne privrede, o čemu će dobrim dijelom ovisiti i njegova sudbina na skorim parlamentarnim izborima.