Umjetna svjetlost oko koraljnih grebena mogla bi ozbiljno utjecati na reprodukciju ribe klauna, koju je proslavio crtani film “Potraga za Nemom”, pokazala je studija australskih znanstvenika.
Lako prepoznatljiva po jarkoj narančastoj boji i bijelim prugama omeđenim crnom linijom, riba klaun, koja živi u blizini koraljnih grebena, suočava se s podmuklim neprijateljem koji iz dana u dan postaje sve moćniji – svjetlosnim onečišćenjem.
Naime, obalni dio blizu koraljnih grebena sve je izloženiji LED rasvjeti s obzirom na razvoj luka i pristaništa te na porast izgradnje naselja duž obale, pojasnili su znanstvenici s australskog Sveučilišta Flinders, ujedno i autori studije. Kao dodatni problem navode kruzere i ostale brodovi koji osvjetljuju oceansku površinu zbog turista.
Sve više umjetnog svjetla koje noću osvjetljuje koraljne grebene, čak i u relativno niskoj razini, maskira prirodne signale koji ribe klaune potiču na polaganje jaja nakon sumraka, pokazala je studija australskih znanstvenika objavljena u stručnome časopisu Biology Letters.
Oni su ustanovili da umjetno svjetlo ima iznimno negativan utjecaj na prirodnu potrebu ženki da nakon sumraka polože jaja koja će mužjaci kasnije oploditi jer se iz njih nije izlegao nijedan potomak.
Da bi doznala kakav je utjecaj umjetnoga noćnog svjetla na ribu klauna, grupa znanstvenika je u laboratoriju proučavala ponašanje deset ribljih parova. Pet parova u kontrolnoj skupini bilo je izloženo klasičnoj prirodnoj svjetlosti, u sklopu koje su se izmjenjivali dan i noć. Stanište ostalih pet parova smještenih u akvariju znanstvenici su tijekom noći osvijetlili umjerenim intenzitetom LED svjetla, u rasponu od 25 do 28 luksa, što je usporedivo s osvjetljenjem kojemu je izložena površina oceana blizu naseljene obale.
Prve faze reprodukcije odvijale su se normalno. “Nije bilo značajnih razlika u učestalosti mrijesta između kontrolne skupine i one izložene umjetnoj noćnoj svjetlosti”, kazali su znanstvenici.
Ženke su polagale jaja, koja su potom muškarci oplođivali, a potom su za vrijeme razvoja embrija o jajima brigu vodili zajedno.
Uobičajeno je da se potomci izlegu otprilike osmi dan nakon oplodnje, no iz jaja koja su bila izložena umjetnoj svjetlosti nije se izlegao nijedan potomak, pokazala je studija.
“Nevjerojatno je u kolikoj mjeri svjetlosno onečišćenje može imati razarajuć učinak na reprodukciju riba koje žive u koraljnim grebenima”, rekla je glavna autorica studije, prof. Emily Fobert sa Sveučilišta Flinders u Adelaideu.
Riba klaun, poput brojnih ostalih ribljih vrsta polaže jaja na koraljnim grebenima i mrijesti se za vrijeme punog mjeseca, a potomstvo se obično izleže nekoliko sati nakon sumraka.
“Prisutnost noćne umjetne svjetlosti ugrožava prirodan ritam njihova mriješćenja”, pojasnio je suautor studije Stephen Swearer sa Sveučilišta u Melbourneu.
Svjetlosno onečišćenje ili noćno umjetno svjetlo, koje ima vrlo štetan utjecaj na mnoge organizme i sustave, godišnje se na globalnoj razini povećava za oko 2 posto, upozoravaju znanstvenici, a upravo taj podatak jako zabrinjava ekologe koji ističu da je utjecaj svjetlosnog onečišćenja globalno vrlo ozbiljan problem.
Po istraživanju iz 2016. godine, svjetlosno onečišćenje zahvaća 23 posto kopnene površine, uz izuzetak Zemljinih polova, a po rezultatima istraživanja iz 2014. godine 22 posto priobalnih područja eksperimentira s umjetnom rasvjetom na različitim razinama.
(HINA)