Napredne ekonomije doživljavaju svoje najbolje dane, a zemlje s niskim primanjima najgore jer svjetska ekonomija će ove godine zabilježiti najjači rast za 80 godina, ali siromašne zemlje koje nemaju ni vakcine protiv kovida, nastaviće da zaostaju – ocijenila je Svjetska banka.
Ta banka sa sjedištem u Washingtonu podigla je prognozu globalnog rasta za 2021. godinu za 1,5 poen, na 5,6 posto, zbog snažnog oporavka u “nekoliko glavnih naprednih ekonomija”, uključujući Sjedinjene Države.
S druge strane, “ekonomije u nastajanju i razvoju” će imati rast od šest posto.
U načelu, “stopa je prilično impresivna”, rekao je Ayhan Kose, potpredsjednik Svjetske banke za AFP. “Ali Kina igra važnu ulogu”, sa očekivanim rastom od 8,5 posto, objasnio je on.
Izuzimajući Kinu, rast “ekonomija u nastajanju i razvoju” biće samo 4,4 posto, a ako se uzmu samo “zemlje s niskim prihodima”, rast će biti ispod dva posto, precizirao je on.
Pandemija nastavlja da pogoršava siromaštvo
“Napredne ekonomije imaju svoje najbolje dane, a zemlje s niskim prihodima najgore”, rekao je on.
Kreatori politike, rekao je Ayhan Kose, treba da imaju na umu da je “apsolutno neophodno brzo vakcinisati i vakcinisati svuda, ne samo u naprednim ekonomijama”.
Vakcinacija kasni i “trebalo bi da smo biti zabrinuti zbog novih talasa” kovida, prokomentarisao je Kose.
“Iako postoje ohrabrujući znaci globalnog oporavka, pandemija nastavlja da pogoršava siromaštvo i nejednakost stanovništva zemalja u razvoju širom svijeta”, rezimirao je predsjednik Svjetske banke David Malpass u izjavi.
Očekuje se da će se oko 90 posto “naprednih ekonomija” vratiti do 2022. na nivo dohotka po stanovniku prije pandemije Međutim, očekuje se da će to postići samo oko trećine “ekonomija u nastajanju i razvoju”.
Kao rezultat, jaz u prihodu po glavi stanovnika između naprednih ekonomija i najsiromašnijih zemalja, koji se sužavao prije pandemije, stagniraće ili će se čak i povećati.
Stimulativni paketi i obnova trgovine
Sjedinjene Države su imale koristi i od glavnih stimulativnih paketa i od brze i efikasne kampanje vakcinacije, a Kina ima koristi od jake potražnje za obnovom trgovine.
Međutim, uprkos historijskom oporavku, globalni bruto domaći proizvod biće oko dva posto manji od projekcija za ovu godinu sastavljenih prije pandemije, takođe je objavila Svjetska banka.
“Ekonomije s niskim prihodima” gomilaju teškoće, jer su pogođene sve većom nesigurnošću.
Drugi rizici takođe zamagljuju budućnost zemalja u razvoju, posebno inflacija, podvlači Svjetska banka.
“Verujemo da će ubrzanje inflacije biti privremeno”, rekao je Ayhan Kose.
Ali za sada se “zemlje sa niskim primanjima” bore s rastućim cijenama hrane koje čine oko polovine potrošnje domaćinstava. A to dovodi do rastuće nesigurnosti prehrane u tim zemljama, piše u izvještaju Banke.
Teškoće sa otplatom duga
Ona stoga pažljivo prati taj pokazatelj, posebno jer bi “da inflacija nije privremena i da su centralne banke reagovale (povećanjem kamatnih stopa) to imalo posljedice po ekonomije u razvoju”, rekao je Kose.
Sa nesinhronizovanim ekonomskim oporavkom širom svijeta, nagli rast kamatnih stopa, posebno u Sjedinjenim Državama, dodatno bi oslabio te zemlje koje bi se suočile sa povećanjem troškova refinansiranja svog duga.
David Malpass podsjeća da je i prije pandemije polovina “zemalja s niskim prihodima” imala teškoća u otplati duga ili su bile “u velikom riziku” da više neće moći da ga uopšte otplate.
Stoga on poziva na “nastavak globalne saradnje” i učešće privatnog sektora kako bi se smanjio dug najsiromašnijih zemalja.
Kroz G20, Svjetska banka i MMF pokrenuli su inicijativu za obustavljanje servisiranja duga desetina “zemalja s niskim prihodima”. Ali taj aranžman ističe krajem ove godine.
(Agencije)