Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS: Podići svijest javnosti, smanjiti stepen diskriminacije

Sindrom stečene imunodeficijencije (SIDA/AIDS) je klinička manifestacija bolesti koju izaziva virus humane imunodeficijencije (HIV), pri čemu dovodi do pada imuniteta i nesposobnosti organizma da se bori protiv bolesti i infekcije. Dosad je 40 miliona ljudi preminulo, a trenutno je 44 miliona ljudi zaraženo HIV-om. Svjetska zdravstvena organizacija i zdravstveni radnici širom svijeta 1.12. obilježavaju kao Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS.

– Svrha obilježavanja je podići svijest javnosti o toj bolesti, upozoriti na posljedice rizičnog ponašanja, kao i smanjiti stepen diskriminacije zastupljen kod oboljelih od te bolesti, saopćili su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

AIDS je hronični, progresivni proces koji počinje ulaskom HIV-a u organizam, može potrajati godinama da se razvije ako se ne liječi i traje sve do smrti inficirane osobe. Virus HIV se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, kontaktom sa inficiranom krvlju i sa inficirane majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja.

Rizik za prijenos HIV-a povećava se stupanjem u rizične seksualne odnose (mijenjanje više seksualnih partnera/partnerki, nezaštićeni odnosi bez upotrebe prezervativa (kondoma), sa nepoznatim osobama) kao i upotrebom nesterilnog pribora (šprica, igala) za ubrizgavanje droge, crtanje tetovaža i piercing, kao i transfuzija inficirane krvi.

– HIV se ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom, rukovanjem, zagrljajem, poljupcem, kašljanjem i kihanjem, boravkom u istoj prostoriji niti korištenjem zajedničkih predmeta kao ni upotrebom javnih toaleta i javnih bazena – kaže dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.

Najčešći simptomi koji se javljaju su oticanje limfnih čvorova koje traje duže od tri mjeseca, visoka temperatura, glavobolja i dugotrajan neobjašnjiv umor. Osim navedenog, simptomi i znaci su i brz gubitak na težini, suhi kašalj, noćno preznojavanje, proljev koje traje duže od sedam dana, bijele mrlje ili neuobičajeno crvenilo jezika, usta ili ždrijela, upala pluća, gubitak pamćenja, depresija, i/ili drugi neurološki poremećaji.

Najvažnije je izbjegavati rizična ponašanja i paziti na svoje tijelo. HIV infekcija sprječava se pametnim odlukama o seksualnim aktivnostima i drogama. HIV infekcija može se spriječiti izbjegavanjem droga bilo koje vrste, suzdržavanjem od rizičnih seksualnih odnosa, upotrebom kondoma (prezervativa), od samog početka do kraja snošaja, pri svakom seksualnom odnosu sa osobom za koju nema potpune sigurnosti da nije zaražena HIV-om, izbjegavanjem invazivnih postupaka npr. tetoviranja, piercinga (zbog nesigurnost u sterilnost instrumenata) i edukacijom mladih o načinu prenošenja virusa i samoj bolesti.

– Jedini način da se utvrdi postojanje HIV infekcije je testiranje na HIV, pa se testiranje preporučuje svima koji su bili u riziku od te infekcije jer rano testiranje omogućava uspješnije liječenje. Testiranje se može obaviti u centrima za dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje u Bosni i Hercegovini – ističe dr. Kuduzović.

Prvi decembar se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv HIV-/AIDS-a. Povodom toga širom svijeta održavaju se različite aktivnosti koje imaju za cilj podizanje svijesti o tom oboljenju, važnosti prevencije kroz edukaciju svih društvenih skupina i razvijanja solidarnosti sa osobama koje su HIV pozitivne.

Također važno je napomenuti i sprječavati stigmu i diskriminaciju koju HIV pacijenti doživljavaju na različite načine i gotovo svakodnevno. Prema podacima zdravstvenih ustanova, do kraja 2020. godine u Federaciji BiH je registrirano 249 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 105 razvilo AIDS, a u istom razdoblju 52 oboljele osobe su umrle.

Od ukupno registrovanih, 86,7 posto registriranih osoba sa HIV infekcijom su muškog, a 13,2 posto ženskog spola. Najveći broj registriranih infekciju su dobili u dobi od 20 -29 godina (32,2 posto), zatim u dobi 30-39 godina (31,5 posto) i u dobnoj grupi 40-49 godina (23,2 posto).

Shodno važnosti navedene tematike studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici organiziraju brojne aktivnosti u saradnji sa Udruženjem studenata medicine u Bosni i Hercegovini, Institutom za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i Infektivnim odjelom Kantonalne bolnice Zenice. Sve projektne aktivnosti su primarno usmjerene na osobe mlađe životne dobi, učenike srednjih škola i studente, kao najrizičniju grupu.

– Tako je za danas (1. decembar) planirano testiranje za studente Univerziteta u Zenici i info-pult sa promotivnim i edukativnim materijalom na Medicinskom fakultetu, predavanje za učenike srednjih škola i info pult u Gradskoj biblioteci Zenica. U večernjim satima bit će upriličeno predavanje u Amfiteatru Medicinskog i Metalurško-tehnološkog fakulteta, simbolično puštanje balona u holu Medicinskog fakulteta UNZE, koje će simbolizirati broj oboljelih u FBiH tokom prošle godine, kao i Radionica “Da li sam HIV pozitivan?” na UNZE – saopćio je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

(FENA)