Svake godine 29. septembar – Svjetski dan srca predstavlja priliku za podizanje svjesnosti pojedinaca, zajednica i društva o rizicima vezanim za kardiovaskularne bolesti. Svjetska kardiološka federacija ove godine putem slogana “KORISTI SRCE ZA SVAKO SRCE” želi ukazati na bitnost svake osobe u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana srca je povećanje nivoa svijesti stanovništva o tome da se obolijevanje i umiranje od kardiovaskularnih bolesti mogu spriječiti uvođenjem zdravih stilova života i na taj način produžiti produktivne godine života radno aktivnog stanovništva, smanjiti troškovi liječenja i ekonomske posljedice.
Svjetski dan srca je prilika za sve da razmisle kako da najbolje “iskoriste svoje srce” za pomoć čovječanstvu, okolišu ali i samome sebi. Pobjeda nad kardiovaskularnim bolestima (KVB) je bitna za svako kucajuće srce, jer su kardiovaskularne bolesti i dalje ubica broj 1 među svim uzrocima smrti u svijetu.
U maju 2012. godine, svjetski čelnici obavezali su se da će do 2025. godine smanjiti globalnu smrtnost od nezaraznih bolesti (non-communicable diseases-NCD) za 25 posto.
Kardiovaskularna bolest (cardiovascular disease-CVD) odgovorna je za gotovo polovinu svih smrtnih slučajeva NCD-a, zbog čega je Svjetski dan srca savršena platforma za ujedinjenje u borbi protiv CVD-a. CVD je vodeći uzrok smrti u svijetu koji svake godine odnese 18,6 miliona života.
CVD je kategorija bolesti koje pogađaju srce ili krvne žile (arterije i vene). Uzrok može biti kombinacija socioekonomskih, bihejvioralnih i okolišnih faktora rizika, uključujući visoki krvni pritisak, nezdravu prehranu, visoki holesterol, dijabetes, zagađenje zraka, pretilost, upotrebu duhana, bolesti bubrega, fizičku neaktivnost, stres i štetnu upotrebu alkohola.
Kako ističu iz Svjetske kardiološke federacije koristiti srce podrazumijeva promjenu načina razmišljanja, donošenje pravih odluka i hrabrost u donošenju odluka, pomaganje drugima i kontinuirano bavljenje ovim važnim ciljem.
Poruke koje se upućuju na Svjetski dan srca trebaju doći do što većeg broja ljudi kako bi se zajednički usmjerili na postizanju kardiovaskularnog zdravlja za svako srce.
U tim porukama se također upozorava kako pristup dijagnostici i liječenju kardiovaskularnih bolesti danas generira nejednakost širom svijeta budući da se više od 75 posto smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti javlja u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Također se naglašava kako je zagađenje zraka odgovorno za 25 posto svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, uzimajući sedam miliona života svake godine.
Neposredne akcije, poput hodanja ili vožnje bicikla umjesto putovanja automobilom, ili dugoročniji napori kao što je podrška zakonodavstvu o čistom zraku, mogu doprinijeti zdravijem okolišu.
I psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog udara tako da vježbanje, pozitivne misli i dovoljno kvalitetnog sna mogu pomoći u smanjenju nivoa stresa.
– Pravilnim mehanizmima suočavanja sa stresom i posljedično lošim navikama izazvanim stresom (pušenje, zloupotreba alkohola, prekomjerna konzumacija hrane naročito ugljenih hidrata i šećera) možemo značajno poboljšati zdravlje našeg srca – navode iz Svjetske kardiološke federacije.
Podaci iz Zdravstveno statističkog godišnjaka Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH za 2021. godinu ukazuju da u ukupnoj smrtnosti u Federaciji BiH, odmah nakon COVID-19, dominiraju akutni infarkt miokarda, moždani udar, esencijalna (primarna) hipertenzija i hronična ishemična oboljenja srca.
Svjetska federacija za srce je nevladina organizacija sa sjedištem u Ženevi, osnovana 1972.godine.
(FENA)
