Danas se obilježava Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom. Potpisnica Ramsarske konvencije je i Bosna i Hercegovina. Usprkos velikim dobrobitima koje nam nude naše prirodne rijeke i močvare, u posljednjih 100 godina uspjeli smo uništiti oko 2/3 svjetskih vlažnih staništa, većinom zbog nekontrolirane urbanizacije te kanaliziranja rijeka i isušivanja močvara, saopćeno je iz WWF jedne od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode
Svake godine 2. februara obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa, kako bi se podigla svijest o značajnoj ulozi močvara i rijeka za ljude i sav živi svijet. Ove godine pod sloganom „Vlažna staništa za održivu urbanu budućnost“ ističe se njihova važna uloga za bolju kvalitetu života u gradovima.
„Močvare i rijeke su iznimno važne za ljude i prirodu te vrste koje o njima ovise. One su bogatstvo života i nude nam mnogo više koristi nego što mislimo. One snabdijevaju gradove vodom, štite nas od poplava, smanjuju onečišćenje vazduha te se koriste za rekreaciju, što svakako doprinosu boljem zdravlju i kvaliteti života u gradovima. Vlažna staništa tokom velikih pavalina zadržavaju višak vode, sprečavajući prirodne katastrofe i troškove uzrokovane njima. Vegetacija u urbanim vlažnim staništima djeluje i kao filter za razne vrste onečišćenja, što doprinosi boljoj kvaliteti vode,“ rekla je Marta Rohas Urego, generalna sekretarica Ramsarske konvencije.
WWF dugi niz godina radi na očuvanju najznačajnijih svjetskih vlažnih staništa i ove godine je službeni partner Ramsarske konvencije. I WWF smatra da današnji neodrživi urbani razvoj stvara veliki problem, jer se zbog širenja gradova vlažna staništa uništavaju i isušuju. Međutim, kada se močvare i rijeke zaštite i koriste održivo, mogu osigurati gradovima višestruku ekonomsku, društvenu i kulturnu dobrobit, navodi se u saopćenju.
Močvarna staništa Hutova blata i Livanjskog polja su dobar primjer u Bosni i Hercegovini jer su od davne prošlosti snabdijevala hranom i pitkom vodom stanovništvo i pružali im priliku za uživanje u prirodi.
Kako se navodi u saopćenju WWF Adria već dugi niz godina radi na tome, da se revitaliziraju područja Hutova blata i Livanjskog polja, ali se cijelo vrijeme suočavaju s nerazumijevanjem značaja ovih vlažnih staništa od strane odgovornih za katastrofalno stanje ekosustava naših močvara.
„Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Ramsarske konvencije, se obvezala da zaštiti naše močvare. Nažalost ne poduzimaju se neophodni koraci kako bi ih spasili. WWF je pokrenuo inicijativu za revitalizaciju močvarnih ekosustava Hutova blata i Livanjskog polja. Rješenje za spas naših močvara vidimo kroz saradnju nadležnih državnih tijela i hidro-energetskog sektora koji koristi vode ovih močvara. Ako se žurno ne pokrenu konkretni koraci i ne započne proces revitalizacije, smatram da ćemo ih već za 30 godina bespovratno izgubiti“ upozorio je Zoran Mateljak predstavnik WWF-a u Bosni i Hercegovini, dodaje se u saopćenju.
Močvare i rijeke su iznimno važne za ljude i prirodu te vrste koje o njima ovise. One su bogatstvo života i nude nam mnogo više koristi nego što mislimo. One opskrbljuju gradove vodom, pružaju zaštitu od poplava, smanjuju onečišćenje zraka te stvaraju zelene površine koje služe za rekreaciju, što svakako doprinosu boljem zdravlju i kvaliteti života stanovnika, ističu iz WWF-a.
” Isušivanje močvara i kanaliziranje rijeka za urbani razvoj dugoročno može dovesti do iznimno štetnih posljedica i povećati izloženost negativnim posljedicama poplava što može rezultirati velikim financijskim štetama za građane. Urbane močvare su također mnogo jeftinije za održavanje nego što je to slučaj kod umjetnih regulacija. Vlažna staništa su oaze prirode među sivim krajolicima gradova i treba ih zaštititi, a ne uništiti,“ dodao je Mato Gotovac iz WWF-a.
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet miliona pristalica i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost, te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje, zaključuje se u saopćenju.
(AbrašMEDIA)