Francuski div s prihodima od 3,7 milijardi eura investira u BiH, projekat je u pripremi, pišu naslovi domaćih medija. Naime, kompanija Siniat d.o.o. Bihać priprema pokretanje eksploatacije mineralne sirovine – gipsa na ležištu “Orašac-Kulen Vakuf” na lokalitetu “Bukvarine” na području općine Bihać. Ovim projektom je…
Više... Na pomolu buduća devastacija: Novi rudnik će biti direktna prijetnja NP Una
Šira javnost zgrožena je nastavkom radova na betonizaciji “korita” rijeke Plive u Jajcu, koji su započeli kao dio projekta sanacije. Iako većina građana Jajca ne protivi se samoj ideji gradnje, kritike su usmjerene prema načinu provođenja radova, posebno nakon betoniranja dijela korita u Pijavicama i…
Više... Akademik Spahić upozorava: Betonske kaskade ne bi smjele zamijeniti sedru u Plivi
Osnovna škola (OŠ) “Drežnica” uskoro i zvanično postaje Eko škola. “Projekat Eko škole sa reprezentativnim aktivnostima u okruženju i široj društvenoj zajednici stupa u finalnu fazu. Kontinuirano, svi učesnici života i rada Škole, naši prijatelji i saradnici, uključeni su u ovaj projekat. Najviše su uključeni…
Više... Osnovna škola “Drežnica” uskoro i zvanično postaje Eko škola
Javna rasprava za spas Jahorine, povodom nacrta regulacionog plana Sportsko-rekreativnog područja Jahorina na teritoriji opštine Trnovo održati će se u Domu kulture Trnovo, u ponedjeljak, 22. aprila, sa početkom u 13 sati. “Jahorina pati od pretjerane urbanizacije i moglo bi biti još i gore”, navode…
Više... Javna rasprava za spas Jahorine, koja “pati” od pretjerane urbanizacije
Na otoku Veliki Brijun sastali su se partneri projekta “Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru”, u organizaciji Javne ustanove Nacionalni park Brijuni te uz suorganizaciju Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Projekt sufinancira Fond za zaštitu okoliša i…
Više... U Jadranu samo 23 žive jedinke plemenite periske
Nevezano za to koliko agresivno budemo radili na smanjivanju zagađenja, klimatske promjene prouzrokovane ogromnim količinama ugljen-dioksida koji se već nalazi u atmosferi smanjiće do 2050. godine globalni BDP za oko 38 biliona dolara, odnosno za skoro petinu. Smanjivanje emisija štetnih gasova, međutim, ključno je da…
Više... Klimatske promjene će do 2050. smanjiti globalnu ekonomiju za petinu
Udruženje građana Fojničani Maglaj, Mreža za zaštitu prirode i lokalne organizacije civilnog društva iz Petrova i Doboja najavljuju nastavak istraživanja biološke raznolikosti planine Ozren, koje će započeti 20. i 21 aprila ove godine. Proljeće je idealno vrijeme za ove aktivnosti jer većina biljaka doživljava vrhunac…
Više... Nastavlja se istraživanje biološke raznolikosti planine Ozren
“Srbinjeputevi” d.o.o. Foča, investitor male hidroelektrane “Bjelava” na slivu rijeka Bjelave i Male Bjelave, još 2020. godine, pod krinkom geoloških istraživanja, započeo je nelegalne radove na izgradnji infrastrukture za predmetnu mHE, s obzirom na to da nije posjedovao ni okolinsku dozvolu ni urbanističku saglasnost ni…
Više... Građani i građanke Foče ne žele mHE “Bjelava”!
Malo je životinja u prirodi koje su toliko pogrešno shvaćene kao šišmiši. Često omraženi zbog mitova i sujevjerja, ovi sisari su velika sila u borbi protiv insekata štetočina. Šišmiši se suočavaju s prijetnjama poput klimatskih promjena, gubitka staništa, smanjenja populacije insekata, pesticida u poljoprivredi, infekcija.…
Više... Šišmiši – indikatori zdrave životne sredine i još mnogo više
U borbi protiv klimatskih promjena jedan od faktora koji bi mogao da pomogne je – morska trava. Naime, obalska morska trava oživljava kao dio globalnih napora da se uhvati u koštac sa klimatskim promjenama, piše BBC. Cumbria Wildlife Trust obnavlja ogromnu livadu morske trave u…
Više... Zanemarena jer „nema harizmu“: Ali, morska trava može da pomogne čovječanstvu
Mostarska firma trebala je prvo tražiti vodnu saglasnost u drugom koraku, no odmah su ‘trznuli’ za vodnom dozvolom što se, po firmu, pokazalo izuzetno pogrešnim. Mostarska kompanija HP Investing koja je miniranjem kamenoloma u mostarskoj Bijeloj izazvala pravu ekološku katastrofu nikada nije dobila vodnu dozvolu…
Više... Hoće li iko odgovarat? Firma HP Investing nikada nije dobila vodnu dozvolu za kamenolom u Bijeloj
Broj Varešana, koji je nekad iznosio oko 22.000, nakon rata 1990ih pao je na oko 8.000. No generalni direktor Adriatic Metalsa tvrdi da taj broj ponovo raste – zbog povećane ekonomske aktivnosti povezane s istraživanjima ove kompanije. Nizvodno od Vareša nalazi se Kakanj, grad sa…
Više... 3. dio: Adriatic Metals – uništavanje okoliša; Traženje litijuma i teških metala u istočnoj RS