Ruski naučnici provode obdukciju vuka zamrznutog u permafrostu oko 44.000 godina, što je otkriće za koje kažu da je prvo takve vrste. Tijelo vuka koje su 2021. godine slučajno pronašli stanovnici krajnje sjeveroistočne regije Jakutije, okruga Abiskij, naučnici tek sada propisno ispituju, objavila je novinska…
Više... Ruski naučnici provode autopsiju vuka starog 44.000 godina
Tehnologija umjetne inteligencije pomaže u stvaranju lažnih priča o zločinima u Drugom svjetskom ratu, među kojima i negiranje holokausta, riskirajući “eksplozivno širenje antisemitizma”, upozorile su UN u utorak. UN-ovo tijelo za obrazovanje i kulturu UNESCO pozvalo je vlade i tehnološke kompanije da uvedu etičke mjere…
Više... UNESCO upozorio da AI tehnologija pomaže u stvaranju lažnih istorijskih priča
Zajedničkim naporima kineskih i međunarodnih istraživača rasvijetljeno je evoluciono putovanje stabala baobaba i utvrđeno da je Madagaskar kolijevka svih vrsta baobaba. Objavljena 15. maja u časopisu Priroda (Nature), studija koju su sproveli istraživači iz Kinesko-afričkog zajedničkog istraživačkog centra Kineske akademije nauka i drugih instituta predstavlja…
Više... Istraživači otkrivaju istoriju evolucije baobaba
Mnoštvo je savjeta i prijedloga za liječenje mamurluka, od banana, vode s elektrolitima, analgetika i saune, ali ljudi često završe s glavom pod jastukom i rečenicom ‘Nikad više’. No švedski znanstvenici kažu da su pronašli lijek Kada je riječ o prevenciji i liječenju mamurluka, postoje…
Više... Švedski znanstvenici tvrde da su osmislili lijek za mamurluk
Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru istražuje 7000 godina star neolitički potopljeni lokalitet Soline na otoku Korčuli, a rezultati istraživanja pokazuju da su se ondje u to vrijeme uzgajali bademi i masline, priopćilo je u nedjelju Sveučilište u Zadru U istraživanjima koja još traju otkriveni…
Više... Na potopljenom lokalitetu kod Korčule bademi su se uzgajali prije 6900 godina
Univerzitet Cambridge na korak je od stvaranja vakcine koja će moći zaštititi ljude od širokog spektra korona virusa, čak i od sojeva za koje se još ne zna. Eksperiment naučnika je zaokret ka strategiji „proaktivne vakcinologije“ tokom koje će vakcine biti dizajnirane i spremne za…
Više... Naučnici na korak do vakcine koja štiti od svih korona virusa
Naučnici su uspjeli da naprave dijamant za samo 150 minuta iako je dobro poznato da su za prirodne dijamante potrebne milijarde godina, ekstremni pritisci i temperature duboko pod zemljom. Nova naučna metoda zasnovana je na mješavini tečnih metala, a rezultat procesa je nastanak vještačkog dijamanta…
Više... Prirodi su za dijamante potrebne milijarde godina, a naučnicima 150 minuta
Argentinski paleontolozi objavili su da su otkrili novu vrstu dinosaurusa, nazvanu Chakisaurus nekul, koja je živjela prije oko 90 miliona godina na području današnje Patagonije. Chakisaurus nekul je dinosaurus srednje veličine i biljojed, a fosil je pronađen u prirodnom rezervatu Pueblo Blanko, u južnoj provinciji…
Više... Otkrivena nova vrsta dinosaurusa u Argentini
Etička rasprava o uzgoju stoke poprima novu dimenziju nakon što je međunarodna koalicija nekoliko desetaka naučnika potpisala deklaraciju u kojoj ističu da postoji barem “realna mogućnost” da životinje imaju svijest. Cilj “Njujorške deklaracije o životinjskoj svijesti” je poticanje više istraživanja u tom području i podizanje…
Više... Naučnici: Realno je moguće da životinje imaju svijest
Flora. Fauna. Funga (gljiva). Slučaj da se gljive smatraju sopstvenim kraljevstvom u svijetu prirode bio je jednostavan: bez njih, veći dio života kakav poznajemo na ovoj planeti – počevši od sposobnosti biljaka da žive van vode – ne bi postojao. Prošlo je najmanje 400 miliona…
Više... Zašto su gljive jednako važne kao flora i fauna?
Sajam nauke, dvodnevno edukativno-zabavno druženje održati će se u Gimnaziji Mostar, u utorak i srijedu, 23. i 24. 4. od 10.30 do 14 sati. Kako navode iz ove obrazovne ustanove, žele popularizirati nauku, učiniti je dostupnom svima, mlade motivisati da se bave naukom i umjetnošću.…
Više... Sajam nauke u Gimnaziji Mostar
Naši preci su možda držali lisice kao kućne ljubimce mnogo prije nego što su domaći psi došli na scenu, pokazalo je arheološko istraživanje u Južnoj Americi. Nalazi su pokazali da su se lisice poštovale do te mjere da su bile sahranjivane pored njih, prenio je…
Više... Istraživanje: Da li je lisica bila kućni ljubimac naših predaka?