Izložba ‘Stećci nekad i danas’, koja je nastala u povodu upisa stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine, a otvara se 9. studenog u zagrebačkoj Gliptoteci HAZU, predstavlja stećke kao autentičnu pojavu i originalan fenomen unutar cjelokupnog europskog srednjovjekovlja, navodi Hina.
Kako je najavljeno iz Gliptoteke, izložbom se predstavlja istraživački, znanstveni i kulturni rad na tom jedinstvenom srednjovjekovnom baštinom, građa koja dokumentira krajolike i stećke od 19. stoljeća do danas, a kroz prizmu prvih istraživanja od početaka primjene znanstvene metodologije i dokumentacije do suvremenih tehnologija.
Kroz pomno odabrane lokalitete s područja dalmatinske unutrašnjosti, dubrovačkog područja i južnih dijelova Bosne i Hercegovine izložba prikazuje stećke koji su, iako homogeni u svojoj pojavnosti, vrlo različiti po svojim specifičnostima i obilježjima, radionicama i kovačima, natpisima i razdoblju u kojem se javljaju, a obuhvaćena je kompleksnost njihova istraživanja kroz povijest kao i metodološki pristupi, ističe se u najavi.
Naglasak je na vizualnom materijalu, fotografijama, crtežima, arhivskim bilješkama, skicama, mapama i suvremenom dokumentacijskom materijalu (3D modeli), te fotografijama stećaka Toše Dapca i Živka Bačića, dugogodišnjeg fotografa konzervatorske službe u Splitu.
Autori izložbe i tekstova Ivan Alduk i Magdalena Getaldi odabrali su dva UNESCO-ova lokaliteta iz Hrvatske, na Cistu Veliku kod Imotskog te groblje oko crkve sv. Barbare pokraj Konavala te one iz njihove okolice na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su povezani s njima.
Po njihovim riječima, kriteriji za odabir bili atraktivnost stećaka, izražena kroz njihove ornamente i reljefe, smještaj u prostoru, brojnost, dostupnost te dokumentirana istraživačka djelatnost koja im je dala mogućnost iscrpnijeg prikaza komparativnog materijala, odnosno fotografija, crteža dokumenata.
U fundusu Gliptoteke HAZU je i Zbirka sadrenih odljeva stećaka čiji su predmeti većim dijelom izloženi u stalnom postavu, a nastali su za Izložbu srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, održanu u Parizu 1950. godine.
‘Arhivska građa, crteži te fotografije prikupljeni za tu izložbu do sada su bili malo poznati i nikada izlagani, stoga je ova izložba prilika da se naglasi važnost i doprinos Gliptoteke HAZU u znanstvenoistraživačkom radu u proučavanju stećaka i njihovoj prezentaciji i popularizaciji od pedesetih godina 20. stoljeća pa sve do danas’, napominje se.
Ivan Alduk je pročelnik Konzervatorskog odjela Imotski, Ministarstva kulture te član autorskog tima za upis stećaka na Popis svjetske baštine UNESCO-a, a Magdalena Getaldić kustosica Gliptoteke.
Izložba će biti otvorena do 29. prosinca.
(Agencije)