Toplija i vlažnija Evropa suočena s ‘egzotičnim’ bolestima

Zbog klimatskih promjena na evropskom kontinentu bi se mogao povećati rizik od pojava bolesti koje šire komarci i krpelji, upozoravaju infektolozi.

Širenje komaraca već je uzrokovalo pojavu denga groznice u Francuskoj i Hrvatskoj (slučajevi na Pelješcu iz 2010.), malariju u Grčkoj, groznicu Zapadnog Nila u nekoliko zemalja jugoistočne Evrope i virusa chikungunye u Italiji i Francuskoj.

” Sredozemna Evropa sada je djelomično i tropska regija gdje se tigrasti komarac već udomaćio “, rekao je Giovanni Rezza, direktor Odjela za zarazne bolesti pri Institutu za javno zdravlje u Rimu.

On je zajedno s profesorom Janom Semenzom iz Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) autor izvještaja o mogućem širenju takvih bolesti kontinentom.

“Agencije za javno zdravlje moraju unaprijediti nadzor, primjerice putem sustava ranog upozoravanja i povećati svjesnost potencijalnih rizika među zdravstvenim radnicima i u općoj javnosti “, rekao je Semenza, prenosi Al Jazeera Balkans.

Ranije je širenje denge bilo ograničeno na tropska i suptropska područja jer su niske temperature ubijale larve i jajašca komaraca, kažu znanstvenici.

“Klimatske promjene, međutim, nisu jedini faktor širenja transmisivnih zaraznih bolesti Evropom “, upozorava Semenza.

Tome pridonose globalizacija i urbanizacija, naglasio je.

U dijelovima sjeverne Evrope, pak, u porastu su encefalitis i lajmska borelioza, bolesti koje šire zaraženi krpelji.

Toplije zime i rana vruća ljeta mogli bi u budućnosti pogodovati porastu broja krpelja, kažu stručnjaci.

Godišnje se u EU-u u prosjeku zabilježi 65.000 slučajeva lajmske borelioze.

Teško je predvidjeti koliko će se širiti transmisivne zarazne bolesti u budućnosti jer to ovisi o nekoliko faktora, od porasta temperatura, međunarodnih putovanja i prilagodbi klimatskim promjenama.

(FENA)