Erozija stvara dramatične oblike u najvećem ledenom brijegu na svijetu, koji će vjerovatno postojati još svega nekoliko mjeseci.
Brod ekspedicijske kompanije Eyos je stigao do ledenog brijega A23a u nedjelju, a posada je mogla vidjeti ogromne lukove i pećine nastale u njegovim ledenim zidovima. Brijeg se topi zbog temperature zraka i vode dok se udaljava od Bijelog kontinenta, a u konačnici će se potpuno istopiti i nestati.
“Vidjeli smo valove visine tri ili četiri metra, koji udaraju u brijeg. Ovi valovi stvaraju konstantno stanje erozije”, izjavio je vođa ekspedicije Ian Strachan.
A23a se odvojio od obale Antarktika još 1986. godine, no tek nedavno je započeo svoju veliku migraciju. Duže od 39 godina je bo zaglavljen u muljevitom dnu Weddellovog mora poput statičkog “ledenog ostrva” površine oko 4.000 kvadratnih kilometara. Kolos je trenutno uvučen u Antarktičku cirkumpolarnu struju, koja kruži oko kontinenta u smjeru kazaljke na satu. Ova struja gura ledeni brijeg A23a u pravcu Južnih Orknijskih ostrva, koja su udaljena oko 600 kilometara sjeveroistočno od vrha Antarktičkog poluostrva.
A23a je na putu onoga što naučnici nazivaju “alejom ledenih brijegova”, a to je glavni put za “izvoz” leda s kontinenta.
Igra vjetrova, okeanskih fronti i vrtloga odredit će precizan kurs ledenog brijega u narednim sedmicama, no mnogi od ovih orgomnih ravnih ili tabularnih brijegova na kraju prolaze pored britanskog teritorija Južne Georgije. Njihova sudbina je raspadanje i potpuno topljenje.
U nedjelju se Eyosov tim približio ledenom brijegu A23a te je podigao dron. Litice visoke 30 metara bile su prekrivene gustom maglom, a ledeni brijegovi ove veličine stvaraju vlastite vremenske prilike.
“Bilo je dramatično i prelijepo za fotografisati ledeni brijeg, zapanjujuće je velik. Mislim da zapravo ne možemo ni shvatiti koliko je zapravo velik. Sigurno je prevelik za fotografisanje, proteže se koliko možete vidjeti u oba smjera”, izjavio je videograf Richard Sidey.
Sateliti mogu pratiti veličinu ledenog brijega i izmjeriti njegovu debljinu, koja na nekim mjestima iznosi više od 300 metara. U smislu mase, nije daleko od biliona tona, ali se ona smanjuje svakog dana.
Postavlja se veliko pitanje koliko zapravo A23a može preživjeti dok se udaljava od hladnije klime Antarktika.
Veće temperature će topiti površinu i stvarati jezera, a potom i pukotine. Te spektakularne katakombe i lukovi će se urušavati i potom samostalno plutati.
Još jedan veliki ledeni blok je ispred ledenog brijega A23 te može pomoći u procjenama koliko će postojati. Riječ je o ledenom brijegu D28 poznatom i kao “Molar Berg”, koji ide u Južni Atlantik, oko 200 kilometara od Južne Georgije. Iako je izgubio trećinu svoje površine od odvajanja od Antarktika 2019. godine, D28 je uspio zadržati svoj osnovni kompaktni oblik.
(Agencije)