Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za 2020, Bosnu i Hercegovinu (BiH) svrstava među zemlje svijeta u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava.
BiH je najlošije pozicionirana u regiji Zapadnog Balkana i dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom. U regiji je najbolje pozicionirana Slovenija sa ocjenom 60, zatim Hrvatska 47, Crna Gora 45, Srbija 38 i Kosovo 36, stoji u izvještaju Transparency Internationala.
Širom regije, pandemija COVID-19 je razotkrila sistemske probleme te istakla rasprostranjenu korupciju što je dovelo do povećanja nezadovoljstva javnosti, stoji u izvještaju Transcparency Internationala.
Navodi se da su neki politički lideri iskoristili krizu da povećaju svoju moć, umanje već ograničen pristup informacijama, eliminišu zahtjev transparentnosti pri postupcima javnih nabavki te ignorišu principe javne odgovornosti.
COVID-19 je korumpiranim i autoritarnim liderima pružio izgovor da smanje nadzor nad javnom potrošnjom i ograniče građanske slobode. Ti napori smanjili su transparentnost potrošnje strane pomoći, otežavajući nadzor nad utroškom sredstava raspodjele pomoći.
Istraživanja pokazuju da korupcija podriva demokratska prava i institucije, kao što su sloboda govora, pristup informacijama i nezavisno pravosuđe a građane ograničava da uoče i prepoznaju odgovornost nadležnih.
Rasprostranjena korupcija i nedostatak transparentnosti i odgovornosti potkopali su adekvatan odgovor na COVID-19 u svim zemljama regije.
Najbolje pozicionirane zemlje globalno na Indeksu percepcije korupcije poslovično su Danska, Novi Zeland, Finska i ostale zapadne zemlje s visokim stepenom demokratije. Začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom a ove godine to su Sirija, Somalija i Južni Sudan.
Institucije paralizovane korupcijom
Konstatujući pad BiH za 11 mjesta, indeks BiH rangira na 111. mjesto od 180 država, sa ocjenom 35 (skala od 0 -100), što je ujedno i najlošija ocjena od 2012., kada je BiH bila rangirana na 72. mjestu sa ocjenom 42.
Kontekstualizirajući nalaze indeksa, pandemija virusa COVID 19 bez sumnje je obilježila proteklu godinu
ali i u potpunosti ogolila najmračnije lice korupcije, čiju cijenu građani nažalost plaćaju vlastitim životima.
Institucije paralizovane korupcijom, prioritet su stavile na beskrupuloznu pljačku javnih sredstava, na uštrb
osiguranja adekvatne zdravstvene zaštite, piše Transparency BiH. Čitav period pandemije bio je obilježen netransparentim i nerazješnjenim nabavkama medicinske opreme.
Ovi kao ni brojni drugi slučajevi korupcije u kojim kriminalni trag vodi do samog vrha vlasti, a koji su potresali BH javnost do danas nisu dobili epilog, što je dodatno urušilo ionako gotovo nepostojeći kredibilitet pravosuđa i povjerenje javnosti, stoji u izvještaju.
Navodi se i da je pravosuđe je umjesto beskompromisnog doprinosa rješavanju problema korupcije, postalo i samo gorući i najveći problem bh. društva.
BiH nema adekvatnu politiku ni strategiju za borbu protiv korupcije, a zakonski okvir već godinama čeka
na potpunu i sveobuhvatnu rekonstrukciju, što nedvosmisleno naglašava i Evropska komisija među 14
prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa.
‘Odsustvo političke volje’
Srbija se i ove godine smatra zemljom u kojoj je nivo korupcije visok jer ima 38 od idealnih 100 poena (jedan poen manje u odnosu na rezultat CPI 2019).
Sa tim skorom Srbija, drugu godinu za redom, zauzima mjesto u donjoj polovini svjetske liste – jer je 94. od 180 zemalja i ima čak pet poena manje od globalne prosječne ocjene (43).
Iako je borba protiv korupcije sve to vrijeme slovila kao jedan od državnih prioriteta, ocjena Srbije najlošija u posljednjih osam godina, zaključuje Transparentnost Srbija u pregledu ovogodišnjeg izvještaja.
Po ocjeni Transparentnosti, nazadovanje Srbije u istraživanjima o korupciji je očekivano imajući u vidu da je u mnogim oblastima dugogodišnje “odsustvo političke volje” da se antikorupcijski zakoni primjene zamijenila jasno iskazana “politička volja” da se zakoni ne primjene.
To se naročito ogleda u nezakonitom upravljanju najvrijednijim javnim preduzećima i u otvorenom promovisanju direktnih sporazuma za dobijanje najvrijednijih poslova sa državom, umjesto da se izvođači radova biraju kroz nadmetanje.
Istovremeno, na percepciju o korupciji snažno utiče činjenica da javno tužilaštvo ne daje jasne odgovore na javno iznesene i dokumentovane sumnje na korupciju.
(Agencije)