Trgovina oružjem u svijetu porasla je u proteklih pet godina na najvišu razinu od Hladnog rata, potaknuta potražnjom na Bliskom istoku i u Aziji, pokazuje u ponedjeljak objavljeno istraživanje.
“Obujam međunarodnih transfera velikog oružja raste kontinuirano od 2004.”, konstatirali su u Stockholmskom institutu za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI).
Dodaju tako da su od 2012. do 2016. ti transferi uvećani za 8,4 posto u odnosu na razdoblje od 2007. do 2011. godine. Globalni uvoz i izvoz oružja dosegnuo je u proteklih pet godina najvišu razinu od 1950. godine, utvrdili su.
“Transfer velikog oružja u razdoblju od 2012. do 2016. dosegnuo je najveći obujam kada je riječ o petogodišnjem razdoblju od kraja” Hladnog rata, priopćeno je iz stockholmskog instituta.
Najveći je udio u globalnom uvozu oružja od 2012. do 2016. imala regija Azije i Oceanije, od 43 posto, utvrdio je SIPRI. Time je njezin udio u globalnom uvozu ipak smanjen za jedan postotni bod u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje. Sam uvoz oružja u toj skupini zemalja uvećan je u promatranom razdoblju za 7,7 posto.
Udio zemalja Bliskog istoka i monarhija u Perzijskom zaljevu u globalnom uvozu oružja skočio je sa 17 na 29 posto.
“U proteklih pet godina većina zemlja na Bliskom istoku uglavnom se okrenula SAD-u i Europi u ubrzanoj nabavi razvijenih vojnih kapaciteta”, napominje Pieter Wezeman iz SIPRI-jeva Programa za potrošnju na oružje i vojsku. “Unatoč niskim cijenama nafte, zemlje u toj regiji i dalje su naručivale više oružja 2016., smatrajući ih ključnim alatom za rješavanje sukoba i napetosti u regiji”, dodao je.
Udio Europe u globalnom uvozu oružja smanjen je pak u razdoblju od 2012. do 2016. za čak sedam postotnih bodova u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje i iznosio je 11 posto.
Obujam europskog uvoza oružja potonuo je pak 36 posto, pri čemu iz SIPRI-ja najavljuju njegov rast u idućim godinama zbog započetih isporuka novih vojnih zrakoplova u proteklom petogodišnjem razdoblju.
Na ljestvici zemalja uvoznica oružja prvo je mjesto zauzela Indija, koja za razliku od Kine još sama ne proizvodi oružje. Na drugom je mjestu Saudijska Arabija.
SAD je i dalje vodeći izvoznik, s udjelom u tržištu od 33 posto, što je za tri postotna boda više nego u prethodnom petogodišnjem razdoblju. Na drugom je mjestu Rusija s 23 posto, čime je njezin tržišni udio smanjen za jedan postotni bod u odnosu na razdoblje od 2007. do 2011. godine. Treće je mjesto pripalo Kini sa 6,2 posto udjela, a četvrto Francuskoj, sa šest posto. Time je pretekla Njemačku, čiji je udio iznosio 5,6 posto. Francuski je uspon na toj ljestvici rezultat ugovora s Egiptom o isporuci ratnih brodova i borbenih zrakoplova, bilježe u SIPRI-ju.
“Konkurencija je među europskim proizvođačima žestoka”, kazao je za AFP direktor SIPRI-jeva odjela za naoružanje Aude Fleurant.
Na navedenih pet zemalja otpada ukupno gotovo 75 posto globalnog izvoza teškog oružja, utvrdili su u SIPRI-ju.
SAD i Francuska vodeći su dobavljači oružja za Bliski istok, a Rusija i Kina za azijske zemlje.
(Agencije)