Desetljećima mnogi Kubanci nisu mogli zamisliti život bez Fidela Castra, a malo se toga promijenilo od njegove smrti prije godinu dana – reforme napreduju sporo, a odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama zamrznuti su.
Na Kubi ne postoji nijedan spomenik, nijedna ulica koja se zove po Castru. To je bila njegova želja.
No, godinu dana od njegove smrti 25. novembra 2016. Castrova prisutnost i dalje se itekako osjeća na karipskom otoku. Njegove ideje uče se u školama, a mnoge njegove izreke javno su dobro. Fotografije mu krase mnoge državne zgrade. Malo se toga promijenilo za Kubance od Castrove smrti.
“Mnogo prije nego što je umro Castro se povukao iz aktivnosti Vlade”, ističe Susanne Gratius, politologinja s Univerziteta u Madridu, “ali je ostao simbolična ličnost i komentarisao šta se događa u politici”.
U početku je postojala nada da će predsjednik Raul Castro izaći iz bratove sjene i ubrzati reformski put koji je Fidel začeo, ali se to zasad nije dogodilo.
“Reformski put trenutno je ‘na ledu’. Zaustavljen je i put otvaranja prema SAD-u. Vlada Kube trenutno ne želi eksperimentisati s time”, smatra Bert Hoffmann, politolog s njemačkog Giga Instituta.
“S dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću vratio se – Hladni rat. To je ojačalo konzervativce na Kubi”, tvrdi taj stručnjak.
Trump je opozvao niz mjera svog prethodnika Baracka Obame koje su ublažile uvjete u turističkom sektoru, te je zabranio poslovnu saradnju s kubanskim oružanim snagama, koje kontrolišu velik dio sveukupne kubanske ekonomije.
Nakon tajanstvenih zvučnih napada na Ambasadu SAD-a u Havani Washington je otamo povukao velik broj svojih diplomata.
“Tu je Raul Castro najveći gubitnik”, naglasila je kubanska disidentica Yoani Sánchez na svom blogu 14ymedio.
Zatopljenje diplomatskih odnosa između Kube i SAD-a brzo je završilo, a “obje su se države vratile u vremena Hladnog rata”, tvrdi Sánchez.
Po vlastitoj najavi Raul Castro u februaru iduće godine namjerava odstupiti s funkcije predsjednika i otvoriti put mlađem naraštaju političara, što bi ujedno trebalo biti prvi put u gotovo 60 godina da otokom ne vlada neko iz porodice Castro.
Fidel je na Kubi ostavio neizbrisiv trag, pa mnogi stanovnici jednostavno ne mogu zamisliti život bez vođe revolucije.
Castro je za svoje pobornike junak koji je oslobodio Kubu, suprotstavio se SAD-u i predvodio napredak društva. Protivnicima je nasilni autokrat koji je gušio one s drugačijim idejama, nije dopuštao slobodne izbore i obustavio je slobodu govora.
“Fidel Castro umro je kao sretan čovjek”, smatra italijanski novinar Gianni Mina, koji je lično poznavao kubanskog predsjednika, a jednom i s njim imao intervju koji je trajao 16 sati. Mina tvrdi da se nije mnogo toga promijenilo od Castrove smrti.
“Kuba je okrenuta prema sebi, kao što je to bila mnogo puta tokom svoje historije kako bi se uspjela samostalno održati. Država je nestala iz svjetskih medija, no vjerujem da Kubanska revolucija i dalje ima veliku važnost u Latinskoj Americi”, smatra italijanski novinar.
Castro je i dalje glavna ikona međunarodnih ljevičarskih pokreta. Njegovi pobornici proslavili su njegov rođendan u augustu, jednako kao i predsjednici Venecuele i Bolivije Nicolás Maduro i Evo Morales.
(Agencije)