Američki predsjednik Donald Trump nastoji uvesti carine od 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe, a usmjerit će se prvenstveno na tehnologiju i telekomunikacijske sektore, izjavile su dvije osobe koje su o tom pitanju raspravljale s Trumpovom administracijom, navodi Reuters.
Treći izvor, koji ima direktne spoznaje o stajalištu američke administracije, rekao je da bi carine, povezane s istragom o intelektualnom vlasništvu, koja je u skladu s američkim Zakonom o trgovini, a koja je počela u augustu prošle godine, mogle biti proglašene “u vrlo bliskoj budućnosti”.
Carine bi uglavnom bile usmjerene na informatičku tehnologiju, potrošačku elektroniku i telekomunikacije, a konačni spisak mogao bi zahvatiti čak 100 proizvoda.
Bijela kuća odbila je komentarisati veličinu ili vremenski raspored bilo kojeg poteza vezanog za uvođenje carina Kinezima.
Washington cilja na kineske kompanije s visokom tehnologijom kako bi ih kaznio za kinesku investicijsku politiku, koja prisiljava američke kompanije da odustanu od svojih tehnoloških tajni u zamjenu za dopuštenje da posluju u Kini, zajedno s drugim optužbama za krađu intelektualnog vlasništva.
Kina ima 375 milijardi dolara trgovinskog suficita sa SAD-om, a smanjenje takvog nepovoljnog odnosa jedan je od glavnih ciljeva Donalda Trumpa, koji je još u kampanji za predsjednika zastupao protekcionističku politiku, a njegova prva akcija nakon stupanja na dužnost bilo je povlačenje SAD-a iz trgovinskog pakta poznatog kao Transpacifičko partnerstvo.
Moguć oštar odgovor Kine
Carine na uvoz čelika i aluminija, koje je Trump uveo prošle sedmice, relativno su beznačajne u odnosu na ukupni uvoz i izvoz, no direktno carinsko “gađanje” Kine moglo bi izazvati oštar odgovora Pekinga, upozoravaju analitičari.
“Ako je to ozbiljno, Kinezi će se osvetiti. Ključno je pitanje hoće li SAD odgovoriti na kinesku odmazdu”, smatra Derek Scissors, stručnjak za trgovinske odnose s Kinom iz poslovnog think tanka American Enterprise Institute.
To bi uplašilo tržište dionica, kaže Scissors, ali upozorava da bi se s porastom sukoba položaj Kine pogoršao jer joj je trgovinski suficit s Amerikom važan. “Želja da SAD prekine veliki trgovinski sukob bila bi poticaj Kinezima da pregovaraju”, dodao je.
No, u eventualnom trgovinskom ratu s Kinom, kako se sada čini, Trump neće moći računati na podršku evropskih saveznika, koji su ogorčeni novim američkim carinskim odredbama o uvozu čelika i aluminija.
Kineski poslovni izvor upoznat sa stajalištima visokih evropskih zvaničnika rekao je Reutersu da je u posljednjih šest mjeseci postojao “jasan napor” američke Vlade za koordiniran pristup kineskoj industrijskoj politici, ali su Trumpove carine potkopale podršku Evrope.
Evropska komesarka za trgovinu Cecilia Malmstroem, koja pregovara sa SAD-om o izuzeću zemalja EU-a iz odluke o novim carinama na uvoz čelika i aluminija, najavila je da će EU, ako američka strana ne prihvati zahtjev za izuzeće, uvesti protivmjere u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.
(Agencije)