Ekonomska situacija mnoge bh. građane dovodi do ruba siromaštva. Bukvalno. Brojke su alarmatne. Oko 19.000 građana naše zemlje hrani se u nekoj od 57 javnih kuhinja. Gotovo svaki peti stanovnik ne može sebi priuštiti niti jedan obrok dnevno. Iz dana u dan spisak korisnika sve je duži, potrebe sve veće, a donatora i sredstava ponestaje, piše federalna.ba.
Dok na niskim temperaturama, s tanjirom ili koficom, čekaju na jedini topli obrok u toku dana, samo ovi ljudi znaju koliko im znači parče hljeba i topla riječ. Od kako je osnovana, bijeljinska Narodna kuhinja već je tri puta povećavala broj korisnika. Zbog stalnog rasta cijena namirnica, ali i sve većih potreba, povećana su i budžetska izdvajanja za ovu godinu.
„Na početku, 2006. godine bilo je 160 korisnika, a sad je 291 korisnik. Za ovu godinu je predviđeno 230.000 KM – i to je samo za nabavku namirnica za pripremu hrane. Podjela hrane se vrši na punktovima, imamo ih sedam“, kazao je za Mitar Škorić, rukovodilac Službe za zajedničke poslove Grada Bijeljina, piše federalna.ba.
Korisnicima koji nisu u mogućnosti da sami dođu na neki od punktova hranu putem kućne dostave, na 58 adresa, donose aktivisti Crvenog krsta.
„To su ljudi koje mi često obilazimo, a radimo i neke druge stvari – platimo im račun, odvezemo do apoteke, na kontrolni pregled, kupimo lijekove. To je jedan vid kućne njege i pomoći i kroz to smo vidjeli i uvjerili se u kakvim uslovima žive“, priča Aleksandar Savić, sekretar Crvenog krsta u Bijeljini.
Zbog povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, sve je veći broj onih koji podnose zahtjev za pomoć. Stanje u društvu, tvrde, mnogo je lošije nego što se to da pretpostaviti
„Mi smo posljednja instanca tih ljudi. Kad ih svi odbiju, kada više nemaju gdje – oni dolaze kod nas. Bukvalno, imamo pitanja – da li imate bilo šta? Bogu hvala, imamo. Dok god je društveno odgovornih firmi i dok god je donatora, ja imam nadu“, govori Savić.
Donacijama je, ovoga puta, obezbijeđen znatno veći broj paketa za socijalno ugrožene kategorije građana – i za redovne isporuke i za one nešto bogatije za vrijeme proteklih prazničnih dana.
„Mi smo za ovu akciju pripremili oko 250 paketa, što je za dvadeetak odsto više nego prethodnih godina i nadam se da će i narednih godina ova akcija nastaviti da živi u ovom ritmu“, kaže Milorad Sofrenić, direktor Centra za socijalni rad Bijeljina.
Najveći broj korisnika su penzioneri sa niskim primanjima i socijalno ugrožene kategorije. Do sada, kažu, niko nije ostao bez toplog obroka iako je zbog inflacije sve teže obezbijediti neophodne količine
„Imali smo baš problem prije 2 godine, kada je bilo drastično poskupljenje robe, ali imamo korektne dobavljače, pa sa njima to regulišemo“, dodaje Škorić.
Humanitarna udruženja apeluju na građane da hranu ne bacaju, nego da je doniraju onima kojima je pomoć potrebna. Gotovo sve javne kuhinje u BiH oslanjaju se na finansiranje iz lokalnih izvora, dok u 70 opština i gradova čak i nema ove usluge. Poražavajući podaci govore da sa ispruženom rukom u redu za obrok sve češće stoje i djeca.
(Federalna.ba)