U Bosni i Hercegovini nedostaje oko 50 posto specijalista obiteljske medicine, kazao je Feni dr. Zaim Jatić, predsjednik Udruženja doktora obiteljske medicine FBiH, ustvrdivši kako su domovi zdravlja preopterećeni i da liječnici po pacijentu imaju od 5 do 7 minuta čime su najviše zanemarene preventivne aktivnosti, a što se u konačnosti održava na broj umrlih od kardiovaskularnih i malignih bolesti.
Navodi kako bi prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine u BiH trebalo raditi oko 1.600 liječnika obiteljske medicine, no da je stanje u praksi sasvim drugačije i da nam kronično nedostaje specijalista obiteljske medicine.
– Prema izvještajima entitetskih zavoda za javno zdravstvo mi u cijeloj BiH imamo 746 specijalista obiteljske medicine. To bi mogao biti nedostatak od 50 posto obiteljskih liječnika – ustvrdio je Jatić, naglasivši pritom kako je problem što su zbog potreba suvremene medicine ovi standardi u većini europskih zemalja niži i kreću se od jednog liječnika na 1.000 do 1.900 stanovnika.
Brojna istraživanja, navodi dalje, pokazala su da što je veći broj stanovnika na jednog liječnika obiteljske medicine kvaliteta zdravstvene zaštite opada.
Dovoljan broj obiteljskih liječnika u nekoj sredini direktno smanjuje broj hospitalizacija, broj posjeta hitnoj medicinskoj pomoći i broj komplikacija kroničnih bolesti, a podiže zadovoljstvo korisnika zdravstvenog sustava.
Upitan na koliko stanovnika u FBiH ide jedan obiteljski liječnik, odgovorio je kako prema standardima i normativima Federalnog ministarstva zdravstva djelatnost obiteljske medicine osigurava jedan radni tim (jedan doktor medicine specijalista obiteljske medicine, ili doktor medicine s posebnom edukacijom iz obiteljske medicine i jedna medicinska sestra/tehničar sa srednjom školom) na 2.000 osiguranih osoba i to za stanovništvo starije od 6 godina.
Predsjednik Udruženja doktora obiteljske medicine FBiH upozorio je i na opterećenost domova zdravlja, manjak vremena za pregled pacijenata, zanemarivanje preventivnih aktivnosti poput prevencije kardiovaskularnih i malignih bolesti i sl.
– Optimalan broj pacijenata dnevno po timu obiteljske medicine je između 25 do 35. U praksi su ove brojke uduplane. Također, optimalno je da za pacijenta imamo 20 minuta po pregledu, a u stvarnosti je to 5-7 minuta. Najviše su zanemarene preventivne aktivnosti kao što su prevencija kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti, prevencija i liječenje pušenja i gojaznosti, kao i palijativna i gerijatrijska zdravstvena zaštita. Ovi nedostaci imaju svoju direktnu refleksiju na broj oboljelih i umrlih od kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti ili u nedostatku kućnih posjeta umirućim i nepokretnim pacijentima – naglasio je Jatić.
Pored nedostatka liječnika i medicinskih sestara, dodao je, razlozi za preopterećenost domova zdravlja su i nedostatak financijskih sredstava, nedovoljno radnog prostora i opreme, neefikasna zdravstvena zaštita i administrativne zapreke.
Osvrnuo se i na nedovoljnu zainteresiranost mladih liječnika za rad u ambulantama za što, kako kaže, ima više razloga, a jedan od njih je težak i iscrpljujući svakodnevni rad koji je popraćen najmanjim novčanim primanjima u zdravstvenom sustavu.
– Obiteljski liječnici, pored teškog rada i niskih primanja nemaju adekvatni značaj u društvu i samom zdravstvenom sustavu. Ni naš zdravstveni sustav ne ohrabruje mlade doktore medicine da izaberu obiteljsku medicinu. Nema poticaja za rad u ovoj specijalizaciji čak ni u ekstremnim ruralnim područjima – ističe Jatić.
Nadalje navodi kako je u BiH u posljednjih 10 godina samo 9 posto od svih specijalizacija dodijeljeno za liječnike obiteljske medicine.
– Ovaj podatak govori sve o popularnosti obiteljske medicine među mladim doktorima medicine ali i o zainteresiranosti zdravstvenog sustava da dostigne standarde organiziranja obiteljske medicine u BiH, da ne govorimo o standardima iz Europske unije – napominje Jatić.
Po njegovom mišljenju, broj obiteljskih liječnika u određenoj zajednici direktni je indikator brige tog društva i zdravstvenog sistema o zdravlju svakog pojedinca i ukupnog stanovništva.
Nažalost, pojasnio je na kraju, u našim domovima zdravlja u službi obiteljske medicine radi manje od 50 posto specijalista obiteljske medicine, dok su ostali liječnici u toj službi doktori medicine koji, često, nemaju nijedan dan edukacije iz obiteljske medicine.
(FENA)