Istraživanje stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo FBiH dokaz je da stanovnici Federacije BiH nisu dovoljno svjesni ozbiljnosti kardiovaskularnih bolesti, kao jednog od vodećih uzroka obolijevanja i smrtnosti.
Ustanovljeno je to uslijed praćenja trendova faktora rizika (hipertenzija, pušenje, nepravilna ishrana, izostanak fizičke aktivnosti), koji su promjenljivi i na njih se većinom može utjecati.
Tako skoro polovina (42,1 posto) od ukupnog broja odraslih (45,3 posto muškaraca i 38,9 posto žena) ima hipertenziju i/ili je pod terapijom. Skoro polovina (44,1 posto) odraslog stanovništva su pušači (56.3 posto muškaraca i 31.6 posto žena). Više od polovine stanovništva u Federaciji BiH (54.1 posto) svakodnevno je izloženo duhanskom dimu od drugih pušača u zatvorenim javnim prostorima.
Iz Zavoda naglašavaju da je sprječavanje kardiovaskularnih bolesti dugoročan proces i (osim zdravstvenog) zahtijeva aktivno sudjelovanje i drugih sektora, kao i političku opredijeljenost donosioca odluka putem zdrave javne politike u kojoj zdravlje i omogućavanje zdravih izbora stanovništva mora i treba biti prioritet.
“Dobra međunarodna praksa dokaz je da ima mnogo načina da se doprinese smanjenju obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a nije u djelokrugu rada isključivo zdravstvenog sektora”, ističu.
U Zavodu za javno zdravstvo FBiH mišljenja su da je za smanjenje broja pušača (kao najvećeg pojedinačnog faktora rizika) potrebno održati trend povećanja cijena i poreza na duhanske proizvode, a zalažu se i za kompletnu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima čime bi bila osigurana efikasnija zaštita od eventualnih posljedica pasivnog pušenja.
“Isto se odnosi i na alkohol. Potrebno je povećanje cijena i poreza na alkoholne proizvode, zabraniti reklamiranje i promociju alkoholnih proizvoda kao i prodaju mlađima od 18 godina”, ističu.
U cilju zaštite zdravlja stanovništva iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH ukazuju i na važnost promocije značaja pravilne ishrane.
“U mnogim državama uvode se posebni porezi na nezdravu hranu. Za to je potrebno dobiti podršku proizvođača hrane i industrije u reduciranju unosa soli u hrani i zamjeni trans-masti s polinesaturiranim mastima, kao i smanjenje unosa šećera u prehrambenim proizvodima. Posebno je značajna podrška, već iniciranim programima zdrave ishrane u predškolskim i školskim ustanovama u određenim gradovima u FBiH, jer tako doprinosimo zdravlju sadašnjih i budućih generacija”, ističu iz Zavoda.
Bitnim za sprječavanje nastanka kardiovaskularnih bolesti smatraju i fizičku aktivnost. Naglašavaju da se za to uvijek mora naći vremena, a u skladu s godinama, zdravstvenim stanjem i naravno uz savjet zdravstvenih djelatnika.
“Potrebna je samo dobra volja i snažan motiv da se uradi nešto korisno za zdravlje. Sjedenje treba zamijeniti šetnjama, boravkom u prirodi i/li nekom od fizičkih aktivnosti. To smanjuje stres i unaprjeđuje zdravlje”, ističu.
Zavod za javno zdravstvo FBiH u suradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva finalizirao je, u cilju doprinosa sprječavanju i nadzoru kardiovaskularnih bolesti na nivou primarne zdravstvene zaštite – timova porodične medicine u Federacije BiH, vodiče za kardiovaskularne bolesti, hipertenziju, dislipidemiju kao i smjernice vezane za vodeće faktore rizika kao što su hipertenzija, pušenje, nepravilna ishrana, dijabetes i fizička neaktivnost.
Dokumenti su namijenjeni unaprjeđenju rada zdravstvenih radnika u timovima porodične medicine, koji su za pacijente “ulazna vrata” u zdravstveni sistem. Tu bi trebalo najefikasnije da se ustanovi rana dijagnoza i poduzme tretman oboljelih, ali i radi na sprječavanju i nadzoru faktora rizika koji dovode do tih oboljenja.
Izrada vodiča i smjernica za kardiovaskularne bolesti, kao i informativnih letaka za stanovništvo dio su projekta “Jačanje i unaprjeđivanje modernih i održivih javno zdravstvenih strategija, kapaciteta i usluga za poboljšanje zdravlja stanovništva u BiH”, koji je razvijen i podržan u partnerstvu Švicarske agencije za razvoj i suradnju (SDC) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Kardiovaskularne bolesti ili bolesti srca i krvnih sudova u Federaciji BiH čine 53 posto vodećih uzroka smrtnosti, što odgovara stanju u regiji. U grupi nezaraznih bolesti, posljednjih godina u Federaciji BiH bilježi se kontinuirani porast stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti izražen kao stopa na 100.000 stanovnika (od 335,2 u 2010. do 507,5 u 2016. godini).
Vodeća oboljenja iz grupe kardiovaskularnih bolesti su moždani udar, kardiomiopatija, srčani zastoj, akutni infarkt miokarda i hipertenzija. Porast smrtnosti se bilježi posebno kod hipertenzije kao uzroka smrtnosti (od 24,5 na 100.000 stanovnika u 2010. do 41,2 na 100.000 u 2016. god.) kao i porast smrtnosti od akutnog infarkta miokarda (stopa od 69,2 na 100.000 stanovnika do 90,6 na 100.000 stanovnika u 2016. godini).
U državama širom svijeta, svake godine bilježi se 17 miliona smrtnih slučajeva uslijed neke od kardiovaskularne bolesti, najčešće srčani ili moždani udar. Više od 80 posto smrti od KV bolesti javlja se u nerazvijenim i srednje razvijenim državama. Više od 75 posto smrtnih slučajeva može se spriječiti prevencijom i reduciranjem faktora rizika (hipertenzija, pušenje, nepravilna ishrana, izostanak fizičke aktivnosti).7
(FENA)