Prvi digitalni popis stanovništva, “bez papira”, u Hrvatskoj počinje u ponedjeljak od kada se građani mogu sami upisati putem sistema e-Građani. U drugoj fazi, od 27. septembra na teren izlaze popisivači koji će putem osobnog intervjua popisati one koji se nisu samostalno popisali, prenosi Hina.
“Ovo je prvi digitalni popis koji se povodi u Hrvatskoj na ovakav način od kada se provodi popisivanje stanovništva. Napustili smo papirnate obrasce, po prvi se puta građanima pruža mogućnost da se samostalno popišu, ne samo sebe nego i sve članove svoga kućanstva”, istakla je direktorica Državnog zavoda za statistiku, Lidija Brković.
Prva faza, samopopisivanje traje do 26. septembra, a dan kasnije na teren “klasično”, ali bez papirnatih obrazaca već s prijenosnim računalima, kreću popisivači.
S obzirom na epidemiju COVID-a 19 svim popisivačima preporučeno je da imaju neophodne potvrde, a pridržavat će se epidemioloških mjera, nositi maske i držati razmak. Savjet je da se samo popisivanje, ako je to moguće, obavi izvan prostorija kućanstva odnosno stana (dvorište, terase, hodnici).
“Nadamo se da epidemološka situacija neće biti prepreka održavanju popisa”, rekla je Brković.
Na terenu će biti ukupno 7.911 popisivača, u državnom budžetu predviđeno je 177 miliona kuna (15,7 miliona eura) za provođenje popisa, a koliko će na kraju koštati ovisit će upravo o tome koliko će se građana samopopisati, budući da su terenski popisivači plaćeni prema broju osoba koji popišu. Ukupno će na popisu biti angažirano najmanje 9.500 hiljada osoba (uz popisivače, tu su i kontrolori i koordinatori).
Svi podaci koje se dobiju popisom i sva istraživanja koja i njega uslijede povjerljivi su i službena su tajna te se ne mogu koristiti ni u kakve druge svrhe, već isključivo statističke.
Državni tajnik Bernard Gršić očekuje da će se samopopisati velik broj građana, a trenutno je u sistemu e-Građani prijavljeno više od 1,4 miliona građana.
Prijaviti se u popisni upitnik građani mogu koristeći tzv. vjerodajnice (e-osobna iskaznica, token i dr.) i potom odgovaraju na pitanja.
Jedna osoba (referentna osoba) ispunjava upitnik za sve osobe u kućanstvu, a kako bi si olakšali ispunjavanje dobro je prije pripremiti osobne identifikacijske brojeve svih članova, odnosno podatke vezane uz, primjerice, zaposlenje.
U samom popisnom upitniku prvi dio odnosi se na identifikacijske podatke, potom su tri pitanja o kućanstvu, nakon toga 19 pitanja o stanu, a na kraju su podaci o osobi i potrebno je nekih 20-ak minuta za njegovo ispunjavanje.
“Nikad ne odgovaraju sve osobe na sva pitanja, budući da je netko umirovljenik ili učenik, pa ne odgovara na pitanja o zaposlenju ili ako niste mijenjali mjesto boravka preskačete sva pitanja o migraciji”, objasnio je glavni koordinator popisa Damir Plesac.
Kad se građani samopopišu, na kraju na ekranu računara dobivaju šifru koju trebaju spremiti i čuvati do druge faze popisa. Tada tu kontrolnu šifru daju popisivaču kada dođe u njihovo kućanstvo.
Popisivači na terenu u osobnom intervjuu, uz pomoć računala, popisuju sve koji to nisu napravili u prvoj fazi sami, imat će akreditaciju i bit će prepoznatljivi jer će, uz računar, nositi i majicu s logom popisa stanovništva.
Popis je najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje, podaci koji se prikupljaju nužni za provođenje raznih ekonomskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te naučnih istraživanja. Cilj je utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i obilježjima kućanstava i stanova.
Provodi se prema stanju na dan 31. augusta 2021. godine u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom popisa.
Popisuju se državljani Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koji imaju prebivalište u Hrvatskoj te osobe koje u referentnom trenutku popisa imaju boravište u Hrvatskoj.
(Agencije)