Povodom sto godina od rođenja i četrdeset godina od smrti Džemala Bijedića, Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i Muzej Hercegovine organizirali su u Mostaru međunarodni naučni skup posvećen Džemalu Bijediću.
Skup je okupio eminentna imena historijske nauke iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, a u njegovom otvaranju učestvovali su, uz ostale, federalna ministrica obrazovanja i nauke Elvira Dilberović i rektor Univerziteta „Džemal Bijedić“ Sead Pašić.
Rektor je naglasio kako se nada da će današnji skup s jedne solidne vremenske distance prikazati značaj Džemala Bijedića u bivšoj Jugoslaviji, ali isto tako njegov značaj za Grad Mostar, Hercegovinu i za sve nas.
U tom smislu, dodao je, okupljeni historičari, političari i drugi stručnjaci prezentirat će život i djelo Džemala Bijedića.
– Džemal Bijedić rođeni je Mostarac, lokal patriota, koji je jako doprinio razvoju Mostara i Hercegovine u cjelini. Nadamo se da će se kroz ovaj skup objektivno ocijeniti život, djelo i doprinos Džemala Bijedića u cjelini – poručio je rektor mostarskog Univerziteta Sead Pašić.
Čestitajući organizatorima na održavanju konferencije, koju je finansijski podržalo i Federalno ministarstvo obrazovanja, ministrica Dilberović kazala je kako je postaviti Džemala Bijeća u današnji kontekst Mostara, Hercegovine i cijele BiH iznimno važno, navodeći kako joj se čini da živimo u vremenu kada uvijek nanovo dokazujemo, ne samo naučnu misao Hercegovine i Mostara nego uopće koliko je BiH iznjedrila i koliko može da iznjedri ljudi koji rade za afirmaciju ove zemlje, pogotovo za Mostar.
– Današnja izlaganja postavljena su u širokoj lepezi i mislim da će se u njima jako dobro obuhvatiti ne samo život i djelo Džemala Bijedića nego i ono što je mnogo bitnije i što nadilazi svakog od nas kao individuu, a to je koliko može svako na svome polju, izvršavajući bilo kakvu misiju, dati za građane ove zemlje – naglasila je Dilberović.
Kroz sedamanest izlaganja, na današnjem cjelodnevnom skupu govorit će se, između ostalo, o Džemalu Bijediću u historiji Bosne i Hercegovine, o njegovom međunarodnom angažmanu, o razvoju Hercegovine poslije Drugog svjetskog rata i djelatnosti Džemala Bijedića, o nejgovoj ulozi kao predsjednika Skupštine SR Bosne i Hercegovine, o odnosu Hrvatske i Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih, o srpskim liberalima i Bosni i Hercegovini na početku mandata Džemala Bijedića na čelu SIV-a, o Džemalu Bijediću i Islamskoj zajednici te o onome kako se danas sjećamo Džemala Bijedića.
Džemal Bijedić rođen je u Mostaru 22. aprila 1917. godine. Predstavljao je vrlo kompleksnu političku pojavu. Jedan je od rijetkih političara koji je imao velike političke padove i uspone, a da padovi nisu bili rezultat velikih afera, niti su usponi bili spektakularni. Njegova biografija je odličan primjer za praćenje historijskog hoda Bosne i Hercegovine u drugoj polovini 20. stoljeća.
U svojoj ličnosti objedinio je mnoge vrijednosti koje je Bosna i Hercegovina baštinila u 20. stoljeću. Odlučni antifašista uoči Drugog svjetskog rata, aktivni sudionik antifašističkog pokreta tokom Drugog svjetskog rata, borac za privredni razvoj Mostara i Hercegovine 1950-ih godina, jedan od inicijatora privredne i političke integracije Bosne i Hercegovine od početka 1960-ih godina, sudionik procesa nacionalne afirmacije muslimana krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina, borac za reformu jugoslavenske federacije početkom 1970-ih godina, čiji je rezultat afirmacija državnosti Bosne i Hercegovine, te konačno lider jugoslavenske vlade koja je afirmirala Jugoslaviju u međunarodnim okvirima.
Džemal Bijedić je poginuo u avionskoj nesreći 18. januara 1977. godine u blizini Kreševa.
(FENA)