Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona Mensur Sinanović izjavio je da je za školsku godinu 2018./2019. upisano ukupno 31.223 đaka u 65 osnovnih škola te 11.606 u 35 srednjih javnih i privatnih škola u tom kantonu.
“Ove smo godine upisali 3.758 prvačića, odnosno 19 manje nego prošle godine, ali je ove godine upisano više učenika nego prije dvije godine, kada je u prvi razred osnovnih škola krenulo 3.616 prvačića. Zabrinjavajući je podatak da ove godine imamo 1.216 đaka manje u osnovnim i srednjim školama, ali puno više u srednjim – 906, dok u osnovnim školama imamo manje 310 učenika”, kazao je ministar Sinanović za Fenu.
To je dovelo i do smanjenja broja odjeljenja za oko 120, u odnosu na prošlu godinu, i do proglašenja tehnološkog viška 204 radnika u osnovnim i 84 u srednjim školama. Svi će oni, najavljuje Sinanović, biti zbrinuti, ako ne u svojim, a onda u drugim školama na području ZDK-a.
“Mi imamo ukupno 5.300 zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Sve zakonske pripremne radnje smo obavili i nastava će krenuti po planu. Zbog elementarnih nepogoda koje su nedavno zahvatile neke opštine u našem kantonu, prinuđeni smo učiniti neke izmjene u odvijanju nastavnog procesa”, ističe.
Nedavno je poplavljena sportska sala u Tešnju, ali su, u saradnji s tešanjskim načelnikom Suadom Huskićem, obezbijedili sredstva i u toku je sanacija. Sredstva su osigurana i za sanaciju krova osnovne škole u Kosovi kod Maglaja, ali je došlo do žalbe na javni poziv za izbor izvođača radova.
“Našli smo rješenje da, dok se sve ne sanira, djeca idu na nastavu u prostorije Mjesne zajednice u Kosovi. Zbog tenderskih procedura nije na vrijeme okončana ni sanacija područne škole u Mrkotiću, ali smo obezbijedili sredstva za prijevoz djece u centralnu školu u Kaloševiću. U većini škola sve je spremno da djeca u ponedjeljak krenu na nastavu”, napominje Sinanović.
Također navodi da je novost da su od ove godine, proširenjem Nastavnog plana i programa za deveti razred osnovnih škola, u predmetu Historija uvedene i lekcije u kojima će đaci izučavati protekli rat 1992. – 1995. godine.
“Lekcije zapravo sadrže samo činjenice iz presuda Haškog tribunala o dokazanim i presuđenim zločinima te o genocidu u Srebrenici. Sloboda je data da 20 posto gradiva bude lokalnog karaktera, odnosno da nastavnici predaju o činjenicama iz proteklog rata iz svojih sredina”, ističe Sinanović.
Dodatni čas, sa dva na tri sedmično, uveden je u predmetu Tjelesni odgoj za djecu od prvog do petog razreda osnovnih škola.
Ova je izmjena uvedena u sklopu reforme u programima nastavnih sadržaja, a neke su izmjene, ističe Sinanović, pretrpjeli i nastavni programi srednjih, uglavnom zanatskih škola. Izmjene su bazirane i na potrebama tržišta rada.
(FENA)