Predstavom Imitacija života mađarskog teatra Proton u režiji Komela Mundrucza u subotu uvečer u Narodnom pozorištu u Sarajevu bit će otvoren 59. međunarodni teatarski festival MESS.
Nihad Kreševljaković, direktor MESS-a, ukazao je na potrebu da kulturna dešavanja ne samo u Sarajevu nego i u Bosni i Hercegovini dobiju značajniju poziciju u bh. društvu.
“Nećemo pretjerano pričati o problemima finansiranja, pošto mislim da je nekada jako važno ukazati na značaj ljudi koji prepoznaju važnost festivala. MESS je stariji nego mnogi od nas i nekako kao elementarna stvar, koja se očekuje prema starijima, jest uvijek neka vrsta poštovanja. Zbog toga, kada govorimo o našim sponzorima, ne govorimo o zahvalnosti s obzirom na to da smo mi javna ustanova, koja čuva jednu vrijednost ovog grada, već govorimo o zadovoljstvu, sreći i prepoznavanju da postoje ljudi koji su također svjesni šta festival MESS znači za grad Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu i u širim prostorima Evrope”, rekao je Kreševljaković.
Istakao je da Evropska unija zagovara važnost kulturnog turizma i da je Kulturna strategija jedan od njenih važnijih dokumenata.
“Od 1987. godine, kada je počeo taj plan, postoji program koji se zove Kulturne rute. Njih danas ima 33 u Evropi. Bosna i Hercegovina je na nekoliko tih ruta, možda četiri ili pet. Međutim, još nemamo ono što je važan dio našeg kulturnog naslijeđa – to je, konkretno, teatarska umjetnost – nemamo uvrštenu tu kategoriju, a mi smo uvjereni da ono što je značio teatar u proteklih 60 godina ovdje, posebno u periodu opsade grada, spada u vrlo važne elemente kulturno-historijsko-umjetničkog naslijeđa ne naše zemlje već Evrope”, smatra direktor MESS-a.
Dino Mustafić, umjetnički rukovodilac i jedan od selektora MESS-a, kazao je da je ovogodišnjem festivalu dat zajednički nazivnik za sve predstave: Fluidnost života”.
“Koristili smo taj pojam od čuvenog sociologa Zygmunta Baumana, koji je pokušao da odgovori kakav je to životni svijet kojeg živimo danas, svijet modernosti, kakav je taj život neizvjesnosti, ritma i tempa, koji je u dobrom dijelu srušio određene vrijednosti, a da se nisu uspostavili orijentiri koje su to nove vrijednosti. Ta fragmentarnost života, izlomljenost jest nešto što će se kroz sve predstave na određen način provejavati, u čemu će se dodirivati teme, koje ćemo prepoznavati kao globalne i akutne od onoga što su klimatski problemi do porasta radikalizma, nacionalizma, odnosa prema prošlosti, potrebe za istinom”, naglasio je Mustafić.
Skrenuo je pažnju i na regionalnu selekciju, koju je nazvao posebno intigrantnom i provokativnom zato što dodiruje sve traumatske tačke života ljudi s ovih prostora, od suočavanja s prošlošću do tranzicijskih problema i porodice unutar toga do odnosa prema epohi u kojoj živimo.
Mustafić je upozorio i na činjenicu da MESS sljedeće godine slavi 60 godina postojanja, te da je, umjesto da najavljuju najbolji festival s određenom retrospektivom prethodnih izdanja, njegovo održavanje upitno.
“Ne postoji nijedan festival u ovom gradu koji je izašao iz sistema. To su uglavnom bili timovi zanesenjaka. To su ljudi koji su sanjali i voljeli ovaj grad i državu i željeli na određeni način pokloniti gradu Sarajevu umjetničke događaje i festivale. Bez tog zanesenjaštva ne bi ništa bilo moguće, ne bi bio moguć ni ovaj festival”, rekao je Mustafić i dodao:
“Naš problem nije problem finansiranja. Naš problem je taj što ne znamo da se ophodimo prema kulturnoj baštini i kulturnom kapitalu.”
Ovogodišnje izdanje MESS-a podržala je Turistička zajednica Kantona Sarajevo, a njen direktor Nermin Muzur poručio je da sama činjenica da se festival održava 59. put zaslužuje poštovanje.
MESS će ove godine trajati od 28. septembra do 4. oktobra, a najavljen je dolazak umjetnika iz cijelog svijeta.
(Agencije)